Gospodarstvo HRVATSKA PRI EUROPSKOM DNU

Istraživanje i inovativnost - ključ dugoročnog razvoja

Ulaganja u istraživanje i razvoj, gdje je Hrvatska s udjelom od 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) pri europskom dnu, ključni su za izvoz i stvaranje konkurentnog hrvatskog gospodarstva, istaknuto je danas na Liderovom Klub izvoznika koji je održan u kompaniji Ericsson Nikola Tesla

Usporedbe radi, razvijene zemlje u istraživanje i razvoj ulažu 3 posto BDP-a, a Kina do 2020. namjerava dosegnuti čak 5 posto BDP-a za ulaganja u istraživačke aktivnosti. Hrvatska se nalazi na 75. mjestu od 140 zemalja po konkurentnosti, a po inovativnosti na 30. od 34 europske zemlje i druge koje gravitiraju prema EU, istaknuto je na skupu.

Predsjednica Uprave Ericsson Nikola Tesle Gordana Kovačević kaže kako zabrinjava činjenica da je udio visoko tehnoloških proizvoda u hrvatskom industrijskom izvozu na razini svega četiri posto.

'Dugoročno gledano to je puno pogubnije od toga jesmo li ove godine izvezli više ili manje proizvoda i usluga jer utječe na konkurentnost gospodarstva', rekla je Kovačević i upozorila da se Hrvatska još nije strateški opredijelila za industrije koje imaju izvozni potencijal.

Pozvala je da se ugledamo na zemlje koje grade budućnost na temelju ulaganja u istraživanje i razvoj kao što su primjerice Finska, Izrael i Švedska, a radi povećanja ulaganja u istraživanje i razvoj predložila uvođenje novog modela potpora i poticaja.

153432,153432,18111,189836
Pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Saša Zelenika kazao je da hrvatska Vlada pokušava na razne načine ukloniti prepreke za privlačenje investicija i razvoj konkurentnosti, ali da je riječ o problemima strukturne i strateške prirode koje nije lako riješiti.

Zelenika je najavio izmjene Zakona o hrvatskoj zakladi za znanost kako bi se sredstva za znanstvene projekte koncentrirala u manji broj kvalitetnijih projekata, osnivanje poslovno-inovacijske agencije, kao i otvaranje raznih mogućnosti kroz korištenje europskih strukturnih fondova.

Sudionici skupa upozorili su i kako je je hrvatski robni izvoz u prva četiri mjeseca ove godine iznosio 2,95 milijardi eura, što je 5 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz istodobno porastao za 0,7 posto, na 5,2 milijarde eura.
Na pad izvoza posebice je utjecao pad izvoza u Italiju i to za 20 posto, što je utjecalo i na pad izvoz u zemlje EU za 8 posto.

U četiri mjeseca ove godine znatno je pak porastao izvoz zlata, na 60 milijuna eura, u odnosu na 4,7 milijuna eura u istom razdoblju prošle godine, spasivši hrvatski izvoz od još većeg pada, rečeno je na skupu.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 25.02.2017.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,391212 5,407434 5,423656
CAD 124 1 5,346884 5,362973 5,379062
CZK 203 1 0,274562 0,275388 0,276214
DKK 208 1 0,997249 1,000250 1,003251
HUF 348 100 2,403298 2,410530 2,417762
JPY 392 100 6,229270 6,248014 6,266758
NOK 578 1 0,840432 0,842961 0,845490
SEK 752 1 0,779732 0,782078 0,784424
CHF 756 1 6,960990 6,981936 7,002882
GBP 826 1 8,783715 8,810145 8,836575
USD 840 1 6,999769 7,020831 7,041893
EUR 978 1 7,413455 7,435762 7,458069
PLN 985 1 1,721777 1,726958 1,732139
=