Gospodarstvo NEOBJAŠNJIVO VRIJEDNA IMOVINA

Porezna će od 58 utajivača naplatiti 40 mil. kuna

Na temelju članka 63. Zakona o porezu na dohodak, koji omogućuje kažnjavanje osoba kod kojih je utvrđen veliki nesrazmjer između prihoda i imovine, Porezna uprava je do 15. lipnja kod 58 poreznih obveznika utvrdila osnovicu dohotka u iznosu od 96,5 milijuna kuna te im "odrezala" porez na dohodak od 40 milijuna kuna, doznaje se danas iz Ministarstva financija.

Zbog sumnje u poreznu utaju, jer vrijednost svoje imovine ne mogu objasniti postojećim prihodima, poreznici su ispitali više od 500 osoba te izdali 48 rješenja i sastavili 10 zapisnika. Budući da su u protekle tri godine zbog istih razloga izdana 154 rješenja s daleko manjim iznosom poreza na dohodak, u Poreznoj upravi ocjenjuju da će akcija pojačanog otkrivanja i progona utajivača poreza do kraja godine donijeti daleko bolje rezultate.

Na dan 15. lipnja na listi poslodavaca koji ne uplaćuju doprinose za svoje radnike bio je 29.771 poslodavac koji zapošljava 86.539 radnika. Radi se ponajviše o poslodavcima iz sektora trgovine i ugostiteljstva.

To ne znači, kažu u Ministarstvu financija, da svi ti radnici uz doprinose ne primaju niti plaće jer poslodavci dijelu njih isplaćuju plaće gotovinom i "na crno".

Neki poslodavci ipak su, nakon što su ih nazvali poreznici, naknadno platili dugove, tako da su od 28. svibnja do 31. svibnja uplatili ukupno 8,1 milijuna kuna doprinosa.

Što se tiče korištenja mogućnosti reprograma dugova, do 15. lipnja zaprimljeno je 8572 zahtjeva za reprogramom poreznih dugova u ukupnom iznosu od četiri milijarde kuna, od čega su odobreni reprogrami za ukupno milijardu kuna. Vlada je u Sabor uputila prijedlog kojim se omogućuje dodatnih 30 dana za podnošenje zahtjeva za reprogramom budući da brojni poslodavci nisu na vrijeme iskoristili tu mogućnost.

U Ministarstvu financija zasad su vrlo zadovoljni punjenjem državnog proračuna jer su u prvih pet mjeseci prihodi bili za 4,5 posto, odnosno 1,9 milijardi kuna, viši nego lani, dok su rashodi bili za 1,1 posto, odnosno 571 milijun kuna, manji nego lani.

Prihodi od PDV-a bili su za 6,7 posto viši nego u istom razdoblju prošle godine, dok su podbacili prihodi od poreza na dohodak za 11,2 posto, ponajviše zbog povrata poreza, te od trošarina za naftne derivate koji su, vjerojatno zbog (pre)skupog goriva, pali za 7,9 posto.

Na rashodovnoj strani, troškovi za zaposlene i dalje su viši od planiranog te su u prvih pet mjeseci bili za 1,9 posto veći nego lani. Unatoč tome, u Ministarstvu financija uopće ne sumnjaju da će Vlada ove godine, kako je najavljivala, na rashodima za zaposlene uštedjeti dvije milijarde kuna.

Vlada je u kolektivnim pregovorima sa sindikatima državnih i javnih službi predložila smanjenje naknade za minuli rad s 0,5 posto po godini staža na 0,3 posto, a samo to smanjenje bi u pola godine donijelo uštedu od 900 milijuna kuna.

Ako sindikati to odbiju, kao i prijedloge za uštede na materijalnim pravima poput regresa ili božićnice, zaposlenima u državnim i javnim službama će se smanjiti osnovica za plaću ili koeficijenti, najavljuju iz Ministarstva finacija.

Vlada u drugom polugodištu priprema veliko "pospremanje" u sustavu plaća u državnoj upravi i javnim službama kako bi se plaće u tom sektoru uskladile sa postojećim zakonima o plaćama i uredbama o koeficijentima. Tako će se napokon ukinuti velike razlike u plaćama između zaposlenih istog stupnja zvanja koji rade u različitim ministarstvima, agencijama ili ustanovama, a u Vladi očekuju i desetke milijuna kuna ušteda.

Istovremeno se kreće i u reformu lokalne samouprave koja će financiranje zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi prebaciti na jedinice lokalne samouprave, pa će to lokalne čelnike natjerati na racionalniju i štedljiviju politiku, nadaju se u Vladi.

199462,190592,199070,197546

Vlada je na jučerašnjoj sjednici donijela uredbu o područjima na kojima djeluju carinarnice, kojom završava preustroj Carinske uprave u manju, funkcionalniju i efikasniju službu.

Time je od 1. srpnja smanjen dosadašnji broj od 17 carinarnica na sedam carinarnica u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Splitu, Pločama, Zadru i Varaždinu.

Budući da je time značajno smanjen i broj carinskih ispostava i ustrojstvenih jedinica, te ukinuto čak 176 rukovodećih mjesta, očekuje se ušteda od najmanje 3,3 milijuna kuna godišnje.

Od 1. srpnja počinje se uvoditi i e-carina koja će poduzetnicima znatno olakšati obavljanje carinskih formalnosti jer, primjerice, sve potrebne dokumente mogu pribaviti u Zagrebu i time izbjeći gužve na graničnim prijelazima.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 31.10.2014.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,339787 5,355855 5,371923
CAD 124 1 5,423565 5,439885 5,456205
CZK 203 1 0,275759 0,276589 0,277419
DKK 208 1 1,026239 1,029327 1,032415
HUF 348 100 2,475819 2,483269 2,490719
JPY 392 100 5,568246 5,585001 5,601756
NOK 578 1 0,903030 0,905747 0,908464
SEK 752 1 0,823804 0,826283 0,828762
CHF 756 1 6,337841 6,356912 6,375983
GBP 826 1 9,719636 9,748883 9,778130
USD 840 1 6,069946 6,088211 6,106476
EUR 978 1 7,639634 7,662622 7,685610
PLN 985 1 1,810640 1,816088 1,821536
=