Među makroekonomistima gotovo je postignut konsenzus oko loših prognoza za Hrvatsku u tekućoj godini, a Vlada i dalje stoji kod prognoze o ekonomskom rastu za 0,8 posto. Kakva nas jesen čeka vrlo je neizvjesno i ovisi isključivo o turističkoj sezoni, ali sve su glasnije priče o tome da će svjetske bonitetne agencije u rujnu započeti s rušenjem kreditnog rejtinga Hrvatske, ako konačno ne započnu bolni rezovi.

I za mišljenje analitičara i za stav Vlade postoje brojčani argumenti. Prvi se pozivaju na kretanje fundamenata u prva tri mjeseca, a naročito travnju, dok se Vlada poziva na brojke iskazane u izvješću o punjenju proračuna. Paradoks Hrvatske je da se unatoč padu baznih podataka u travnju, domaći proračun puni iznad očekivanja i da na njega pad zaposlenosti i pad gospodarskih aktivnosti nema apsolutno nikakva utjecaja. Tako je u prva četiri mjeseca država u središnji proračun prikupila gotovo dvije milijarde kuna više nego u istom razdoblju lani. Pojašnjenje po kojem je to posljedica povećanja PDV-a za dva posto ne stoji, jer je u travnju, prvom mjesecu u kojem je evidentiran prihod od tog poreza s većom stopom, prikupljeno tek 700 milijuna kuna više nego lani, a pola milijarde kuna više PDV-a ubrano je tijekom prva tri mjeseca godine, kada se plaćalo po staroj stopi.

Iznenađenje je podatak o doprinosima, koji su ostali na gotovo jednakoj razini kao u 2011, od 12,5 milijardi kuna, mada je stopa zaposlenosti u tekućoj godini bila niža nego lani. Da velikih reformi nije bilo pokazuju rashodi proračuna, koji su se smanjili za manje od 120 milijuna kuna u prvoj trećini godine. Država je potrošila ukupno 39,37 milijardi kuna, od čega je samo za zaposlene izdvojila 10,5 milijardi kuna. Ne samo da Vlada nije uštedjela, već je izdvajanja čak i povećala za 220 milijuna kuna, u odnosu na 2011. pa će najavljene rezove od dvije milijarde kuna na zaposlenima, morati učiniti u ostalom dijelu godine. Ako bi se nastavila potrošnja na razini iz prva četiri mjeseca, za zaposlene bi do kraja godine država trebala izdvojiti znatno više od 21,5 milijardu kuna, koliko prema proračunu mora iznositi ukupna masa plaća u 2012. godine.

198931,197821,197749,197163Jedina evidentna ušteda na velikim rashodima je kod subvencija, koje su do travnja umanjene za 400 milijuna kuna i to pretežno na javnim poduzećima, ali su uštede pojeli troškovi za isplatu mirovina, koji su se uvećali za 300 milijuna kuna. U isto vrijeme dok se proračun punio kvalitetno, nezaposlenost je do kraja travnja narasla na 19,1 posto, trgovina na malo pala je u travnju za 7,3 posto, a industrijska proizvodnja za nevjerojatnih 9,4 posto. Ne ohrabruje ni podatak o izvozu i uvozu u travnju. Izvoz je, naime, pao sa 6,75 milijardi kuna ostvarenih lani, na svega 5,42 milijarde kuna ostvarenih u 2012. Pad izvoza i proizvodnje doveo je i do pada broja zaposlenih u proizvodnim djelatnostima pa je u industriji u travnju radilo 3,3 posto manje ljudi nego u istom mjesecu 2011. godine.

Crnim su se brojkama pridružili i turisti, kojih je u travnju u Hrvatsku pristiglo malo više nego lani, ali su ostvarili 25 tisuća manje noćenja. Prosječni turist u Hrvatskoj je proveo manje od tri noći, što je karakteristično za spomenuti dio godine, ali je uz manje noćenja sigurno i potrošio manje novca pa će podatak o priljevu novca od turizma barem za ovaj dio sezone biti lošiji nego lani. I kad se pogledaju sve navedene brojke logično djeluje objašnjenje analitičara da je punjenje proračuna posljedica pojačane porezne discipline, odnosno agilnijeg rada Porezne uprave.

U drugom kvartalu očekuje se pad veći od dva posto, a pesimističniji znalci tvrde da zbog neimaštine u Hrvatskoj neće biti ni oporavka u ljetnom kvartalu, jer će Hrvati znatno manje ljetovati. Sve su zato jače priče o vrućoj jeseni, u kojoj će doći do suočavanja s teškom strukturnom krizom, prosvjedima, oštrim rezovima, a neki idu tako daleko da čak najavljuju i grčki scenarij.