Ugasli Fond za razvoj i zapošljavanje (FRZ) odobrio je u nešto više od sedam godina svojega postojanja - od prosinca 2002. do travnja 2010. godine - 206 kredita za oko 200 tvrtki, u ukupnom iznosu od 1,6 milijardi kuna, piše Poslovni dnevnik.

U svjetlu aktualne priče o borbi protiv eko-kriminala - zbog čega je Mirela Holy, donedavna ministrica zaštite okoliša, dobivala prijetnje - valja reći da je znatan dio novca, 80,9 milijuna proračunskih kuna, otišao na račune dviju tvrtki povezanih s reciklažom plastike. Čak 50,9 milijuna kuna pripalo je osječkoj Eko Slavoniji, tvrtki u suvlasništvu najmoćnijega čovjeka hrvatskog rukometa Zorana Gopca i Višeslava Vukojevića, ugostitelja i sina nekadašnjega suca Ustavnog suda Vice Vukojevića.

Njihova Eko Slavonija dobila je 2008. od FRZ-a 11,9 milijuna kuna, a dogodine još 39 milijuna. Gobac i Vukojević blisko surađuju: njihov zajednički prijatelj, sudac Ivan Turudić, koji ih poziva na rođendanske proslave, tvrde da su nerazdvojni. I Gobac i Vukojević drže kafiće oko Cibonina tornja, a 2006. osnovali su Eko Slavoniju, tvrtku za recikliranje koja od početaka posluje s gubitkom. Gopca se nedavno spominjalo na suđenju za aferu Fimi media, da je pri gradnji Arene Zagreb sudjelovao u izvlačenju dva milijuna eura za crni fond HDZ-a. Teško je reći da je novac dobiven od FRZ-a iskorišten za neko značajnije zapošljavanje: 2008. u Eko Slavoniji bilo je zaposleno šestero ljudi, a danas ih je osmero.

Tek nešto manje, 30 milijuna kuna, dobio je zagorski BBS, tvrtka nekadašnje HDZ-ove saborske zastupnice Barbare Bešenić, osumnjičene za izvlačenje novca iz Fonda za zaštitu okoliša. BBS, koji je završio u stečaju, dobio je dva kredita u manje od godinu dana: 17,6 milijuna 2003. i još 12,4 milijuna kuna 2004.

Najviše je novca, čak 73 milijuna kuna, od FRZ-a u studenome 2008. dobila KIO Orahovica, koja je u međuvremenu također otišla u stečaj, a čiji su vlasnici bili pritvoreni pod sumnjom u financijske malverzacije. Opravdano je sumnjati da je taj kredit FRZ odobrio i zahvaljujući lobiranju tadašnjega predsjednika RH Stipe Mesića, političkoga zaštitnika KIO Orahovice, koji je tvrtki iz svog zavičaja sređivao i kredite kod HPB-a, što je priznao tadašnji predsjednik Uprave te banke Josip Protega.

Kredit od 14,4 milijuna kuna dobila je još jedna tvrtka iz Mesićeve rodne Orahovice, Eurovoće zadruga Orahovica. Kad se tome pribroje 73 milijuna KIO Orahovice te 15 milijuna koje je od FRZ-a dobio splitski SMS Srđana Mladinića (a obje tvrtke su u međuvremenu propale), ispada da su tvrtke iz Mesićeva kruga dobile ukupno 102,5 milijuna kuna, od čega će država vrlo malo naplatiti. Naplata kredita FRZ-a i inače ide jako loše jer su mnogi korisnici završili u stečaju.

Zanimljiv je podatak da je sadašnji ministar obrane Ante Kotromanović bio zaposlen u tvrtki Pauk Glina, koja je u vlasništvu Gopca i Vukojevića, a jedno je vrijeme bio angažiran i u KIO Orahovici, što je tvrtku koštalo oko 45.000 kuna mjesečno. I bivši ministar obrane Pavao Miljavac dobro je prošao kod FRZ-a: njegov obrt PM Lignum iz rodnih mu Maletića prvo je dobio 27 milijuna, a potom još 7,7 milijuna kuna, ukupno 34,7 milijuna, dok je Hrvatskim šumama napravio dug od 20,8 milijuna kuna.

199091,198638,188478,177976