Na referendum je izišlo 72 posto od ukupno 130.000 članova sindikata javnih službi, od čega je 86 posto glasovalo za obustavu rada. Od osam sindikata, jedino je u Hrvatskom liječničkom sindikatu (HLS) na referendum izašlo manje od polovice (46 posto) ukupnog članstva, stoga je još neizvjesno hoće li se liječnici pridružiti ostalim štrajkašima.

'Nije nam još pristigao određeni broj rezultata, pa postoji mogućnost da ćemo dobiti tih potrebnih pet posto. Ako u tome ne uspijemo, provest ćemo široke konzultacije. Zasad idemo u sve aktivnosti s ostatkom kolega iz javnih djelatnosti', rekao je Ivica Babić, predsjednik HLS-a.

Najbolji odaziv na referendum zabilježen je među učiteljima, gotovo 90 posto, i profesorima u srednjim školama 88 posto dok su se, uz liječnike, na referendum slabo odazvali i zaposleni u kulturi, njih samo 57 posto.

'Referendum bi ocijenio vrlo dobrim do odličnim. Ljudi su shvatili da ništa ne mogu dobiti bez borbe. Naše članstvo je nezadovoljno načinom na koji se Vlada odnosi prema našim plaćama i općenito prema svim zaposlenima u javnim djelatnostima', istaknuo je predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Zvonimir Laktašić

Kako će štrajk osjetiti građani i kako će biti organiziran rad u osnovnim i srednjim školama te zdravstvenim ustanovama, sindikalisti nisu precizirali. Zasad se zna da će u osnovnim školama odrediti dežurni nastavnici koji bi prihvatili učenike prvih i drugih razreda koje roditelji nemaju kome dati na čuvanje. Što se tiče bolnica i domova zdravlja, između sindikata i Ministarstva zdravstva traje spor koje minimalne poslove su dužni obavljati zaposleni u zdravstvu u vrijeme trajanja štrajka.

'Iz ministarstva je stigao popis poslova prema kojem bi radili intenzivnije nego kad štrajka nema. Mi smo poslali svoj prijedlog i sad traje arbitraža', rekao je Babić.

Na pitanje koliko će štrajk trajati, također još uvijek nema odgovora. Prema riječima Vilima Ribića, predsjednika Nezavisnih sindikata znanosti i visokog obrazovanja, rad će biti obustavljen dok Vlada ne udovolji njihovim zahtjevima. Javni djelatnici traže da im Banski dvori vrate osnovicu za plaće na prošlogodišnju razinu, šest mjeseci nakon izlaska iz krize i da se zadrži sadašnji omjer između plaća u privredi i plaća u javnim službama čim se BDP vrati na razinu zadnjeg kvartala 2008. godine.

'Nije istina da tražimo rast plaća od 30 posto i da time rušimo javne financije. One su i onako u kolapsu. Naš zahtjev je rast od 19,6 posto za tri godine. Vlada nam pak nudi da tek 2013. dođemo na odnos naših plaća i plaća u privredi koji je bio 2008. godine', rekao je Ribić pozivajući Jadranku Kosor i Ivana Šukera da daju ostavke kako bi Hrvatska konačno 'odahnula od nesposobnosti i lošeg rada'.