Koliko god to čudo zvučalo, ekonomisti su ugodno iznenađeni padom BDP-a od samo 1,3 posto. Naime, očekivali su i daleko veći pad jer su od početka godine nepovoljni gotovo svi ekonomski pokazatelji, od izvoza i industrijske proizvodnje do građevinske aktivnosti i maloprodaje.
'Ovo nije rezultat trenutne politike. Hrvatsko gospodarstvo pada po svim elementima proizvodnje zaposlenosti i nezaposlenosti - od prvog kvartala 2007. imamo stagnaciju, recesiju, krizu', kazao je
Ljubo Jurčić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Dodao je da se 'možemo pomoliti Bogu da bude toplo vrijeme te da i poljoprivreda i turizam rastu 10 posto - tada bi pad iznosio 1 posto, što bi bio dobar rezultat za 2012. godinu'.
'Ovaj pad ne iznenađuje. Očekivali smo i veći. Ova godina bit će jako teška, bit će obilježena padom standarda, a određena poboljšanja možemo očekivati tek iduće godine', izjavio je
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Najvažnijim smatra to da Hrvatska ne zaostaje s reformama, što znaju cijeniti strani investitori i agencije za rejting.
Predsjednik CROMA-e
Vladimir Ferdelji poručuje: 'Hrvatska je javna potrošnja prevelika, hrvatska su opterećenja na privredu prevelika, a ne ide im na ruku ni monetarna politika. Loše vijesti ekonomista govore o još jednoj godini preživljavanja i pada standarda Hrvata koji su već sada peta najsiromašnija nacija u Europi.'
197159,197139,197097,196974
Sedam ključnih pogrešaka političara u borbi s krizom
Prema ekonomskom analitičaru Ratku Boškoviću, koji se najnovijim pokazateljima recesije hrvatskog gospodarstva pozabavio u svom komentaru u Jutarnjem listu, riječ je o sljedećim političkim greškama koje su Hrvatsku gurnule u novu krizu:
1. Hrvatsku ekonomsku krizu 2009. prouzročio je slom domaće potražnje, panika među hrvatskim potrošačima te naglo, osjetno i masovno sustezanje samih hrvatskih građana od potrošnje.
2. Rast domaće potrošnje lani pao je na nulu jer je svih prethodnih godina bio financiran inozemnim zaduživanjem, a nakon izbijanja krize u svijetu to više nije bilo moguće.
3. Od početka 2000. pa do izbijanja globalne krize Hrvatska je mirno svakog mjeseca uvozila robe za pola milijarde do milijarde eura više nego što je izvozila, a da nitko od političara nije reagirao.
4. Vanjskotrgovinski deficit i domaće potrošačko obilje financirani su inozemnim zaduživanjem, što je vodilo državu u grčki scenarij.
5. Hrvati su 2009. imali HDZ-ovu vlast koja nije priznavala postojanje krize, a kamoli potrebu zaokreta.
6. Na posljednjim izborima Hrvati su izabrali Kukuriku koaliciju koja ponovo svim silama nastoji pokrenuti investicije za domaću potrošnju financirane inozemnim novcem. Tako je Milanovićeva vlada potrošila politički kapital i izgubila moralnu potporu javnosti brže nego što je to itko mogao predvidjeti.
7. Umjesto da nova Vlada ohrabri i potakne privrednike, da s njima sklopi strateške saveze i zajedničke akcije, ona zaoštrava uvjete poslovanja, prijeti im i dijeli šamare.