tportal.hr

Zagreb
+18
Osijek
+17
Pula
+18
Rijeka
+20
Zadar
+18
Split
+19
Dubrovnik
+16

OSOBNI STEČAJ NA ČEKANJU

Kako vratiti dugove – a pritom ne propasti?

Dok se vlast koncentrirala na rješavanje nelikvidnosti u tvrtkama, dužnim građanima nema pomoći osim zasukati rukave i na posao, kako bi zaradili novac za otplatu dugova. Zakon o osobnom stečaju, iako je davno najavljen, u Hrvatskoj nikako da ugleda svjetlo dana. Poznaje ga većina država Europe, a susjedne Slovenija i Češka uvele su ga u posljednje tri godine

Datum objave:
3.6.2012 7:00

Zadnja izmjena:
3.6.2012 8:39

 

Vezane teme

Osobni stečaj ne razlikuje se bitno od stečajnog postupka u tvrtkama, a bazira se na priznavanju nesposobnosti pokrivanja svojih dugova. Slovenski zakon temelji se na američkom modelu. Stečaj može pokrenuti i dužnik i vjerovnik, a vodi se na sudu, pri čemu je stečajni upravitelj skrbnik građana u problemima. Imovina se prodaje, a nenaplaćeni dugovi opraštaju. Naravno, dugovi neće biti otpisani.

Hrvatski zakon po uzoru na belgijska i slovenska rješenja

Pomoćnik ministra pravosuđa Vanja Bilić nedavno je za poslovni tjednik Lider potvrdio da bi dugo očekivani Zakon o stečaju potrošača uskoro mogao ugledati svjetlo dana.

Kako je Bilić objasnio, isprva se rješenje za osobni stečaj tražilo u modelima Njemačke, Belgije, Francuske i Slovenije, no izbor je sužen na slovenska i belgijska rješenja jer se upravo ona mogu najbolje primijeniti u hrvatskim prilikama.

U Sloveniji postoji razdoblje od dvije do pet godina u kojem se može oduzimati i 60 posto prihoda za namirenje dugova. Češki zakon prilagođen je srednjem staležu, jer sud odbacuje mogućnost osobnog bankrota građanima koji nemaju 30 posto veća primanja od zakonskog minimuma, jer ih od primjene štiti zaštita minimalnih primanja.

Osobni stečaj dobro bi došao novoj vojsci nezaposlenih, ali Hrvatima bi vjerojatno bolje prijao njemački ili britanski zakon nego američki model, jer u tim državama unatoč dugovima država štiti osnovnu imovinu, poput nekretnine u kojoj dužnik živi.

Novi ciklus krize je na pomolu, a račune je sve teže poplaćati iz mjeseca u mjesec pa se procjenjuje da bi u ovom trenutku oko 30.000 ljudi željelo proglasiti stečaj.

U svojevrsnom stečaju, osim što se ne mogu nadati oprostu duga, blokirani su i građani kojima Financijska agencija plijeni veći dio primanja zbog dugova. Krajem ožujka bilo je 212.317 blokiranih građana koji su dugovali 13,08 milijardi kuna. Dug je eskalirao u godinu dana, gotovo se udvostručio, ali je u ožujku primijećen i pad ukupnog duga za 770 milijuna kuna u odnosu na prethodni mjesec.
108778,195977,141291,31227
U Njemačkoj jako paze na pravnu zaštitu insolventnih građana pa im se zakonom osigurava nepristrani financijski savjetnik, koji ne smije biti iz financijskog sektora, kako bi se spriječilo banke i osiguranja da oštete dužnika, jer upravo iz tih redova najčešće dolazi vjerovnik.

Prema podacima Hrvatske narodne banke u ožujku su građani dugovali preko 127 milijardi kuna kroz kredite banaka, pri čemu se polovica odnosi na stambene kredite. Djelomično ili potpuno nenaplativo je 11 milijardi kuna kredita, ali to se uglavnom odnosi na popularno nazvane 'minuse' po tekućim računima. Već dospjela dugovanja po toj osnovi teška su pet milijardi kuna, a to je siguran znak da bi nekim građanima osobni bankrot puno bolje legao nego prebacivanje 'iz šupljeg u prazno'.

Britanci nisu zaštitili imovinu dužnika, ali su u jeku krize osjetno skratili vrijeme u kojem je građanin pod budnim okom skrbnika. Nekad se u stečaju građani nalaze manje od godinu dana, nakon kojih mogu slobodno nastaviti sa svojim životom. Na institut osobnog stečaja pozivale su se mnoge zvijezde, od kojih su poznatiji slučajevi bankrota Toni Braxton i Mikea Tysona.

Iako stečaj zvuči primamljivo, treba znati da je u većini zemalja svijeta rezerviran samo za ljude koji imaju stabilne prihode, ali su se 'zaigrali'. Ne treba pritom ni zanemariti da je nakon osobnog stečaja kreditna sposobnost na nuli, ali i da je u nekim situacijama i za neke kategorije građana ipak najlakši način za novi početak.

Sviđa ti se članak? Preporuči ga prijateljima!


Ima li HDZ gospodarski program?

Kalkulator za izračun plaće

Burza

HT-R-A 168,00 -0,24%
CROBEX 1.796,61 -0,13%
CROBEX10 998,97 -0,20%
Dionice iz sastava CROBEX indeksa
Oznaka Cijena Promjena Promet
LKPC-R-A 526,00 5,69% 7.238
IGH-R-A 192,98 3,76% 4.053
DLKV-R-A 34,99 0,81% 31.753
LEDO-R-A 8.790,00 0,63% 17.580
TNPL-R-A 304,49 0,58% 8.213
KORF-R-A 175,19 0,33% 256.624
PTKM-R-A 116,00 -4,49% 50.132
ULPL-R-A 193,50 -3,70% 47.692
INGR-R-A 3,05 -2,87% 36.127
DDJH-R-A 56,75 -2,81% 41.582
VIRO-R-A 590,00 -1,95% 130.880
PODR-R-A 282,00 -0,71% 28.213

Fondovi

Dionički fondovi - Equity funds 2014.
KD Victoria 17,0272 kn 12,16%
Capital Two 72,2926 kn 8,88%
FIMA Equity 61,5360 kn 6,92%
Mješoviti fondovi - Balanced funds 2014.
Allianz Portfolio 125,5616 kn 3,39%
ZB global 140,1493 € 2,91%
PBZ Global fond 94,8959 kn 2,38%
Obveznički fondovi - Bond funds 2014.
HPB Obveznički 141,5906 € 3,89%
PBZ Bond fond 114,4747 € 3,88%
Erste Adriatic Bond 105,5000 € 3,71%
Novčani fondovi - Cash funds 2014.
Locusta Cash 1.313,1913 kn 1,11%
Agram Euro Cash 11,9968 € 1,09%
NETA MultiCash 105,4767 kn 1,02%

Tečajna lista

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 24.04.2014.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,092405 5,107728 5,123051
CAD 124 1 4,970990 4,985948 5,000906
CZK 203 1 0,276474 0,277306 0,278138
DKK 208 1 1,016422 1,019480 1,022538
HUF 348 100 2,466431 2,473853 2,481275
JPY 392 100 5,366054 5,382201 5,398348
NOK 578 1 0,916870 0,919629 0,922388
SEK 752 1 0,836009 0,838525 0,841041
CHF 756 1 6,219645 6,238360 6,257075
GBP 826 1 9,211325 9,239042 9,266759
USD 840 1 5,483930 5,500431 5,516932
EUR 978 1 7,589211 7,612047 7,634883
PLN 985 1 1,811224 1,816674 1,822124
=

Važno: Rubrike, Sex files, cura i frajer dana i crna kronika mogu sadržavati sadržaje koji nisu primjereni osobama mlađim od 18 godina. Osobama mlađim od 18 godina se savjetuje posjet ovim rubrikama jedino i samo uz nadzor punoljetne osobe.
Tportal je član Hrvatskog vijeća za medije. HVZM je samoregulatorno tijelo koje prati i sankcionira kršenja novinarske etike.
Saznajte više na http://www.hvzm.hr/
vijece@hvzm.hr