Gospodarstvo DENIS REDŽEPAGIĆ

Ušli smo u NATO, i što sad?

Premda je ulaskom Hrvatske u NATO postignut značajan politički uspjeh, reakcije su javnosti ostale veoma mlake. Tome je vjerojatno pridonijela aktualna recesija, koja nameće usredotočenje na egzistencijalna pitanja, pa strateške opservacije nisu zanimljive. Deklarativno promoviranje toga događaja samo kroz vojna obilježja i podizanje zastave pred Ministarstvom obrane nije dostatno. Zato je racionalno upitati se, kada već imamo zastavu, 'Ušli smo i što sad?'

Nažalost, u javnosti se najčešće i pojednostavljeno ističe samo jedna korist od hrvatskoga članstva u NATO, a to je jamstvo dugoročne stabilnosti. Tek usputno se hrvatsko članstvo u NATO povezuje s pozitivnim ekonomskim učincima. Usprkos krizi, gospodarstvo će sigurno imati koristi od pristupanja Savezu. Neposredno, riječ je o uštedama proračuna jer sustav kolektivne obrane umanjuje trošak financiranja oružanih snaga. Direktno, iskustva ostalih zemalja iz regije pokazuju da porast povjerenja stranih ulagača nije zanemariv.

Češka, Poljska i Mađarska udvostručile su strane investicije ulaskom u NATO, dok su u Rumunjskoj strane investicije porasle za140 posto u godini ulaska. U sadašnjim uvjetima učinak u Hrvatskoj nije jednostavno predvidjeti, ali je članstvo neosporno pozitivna stvar jer implicira ono što strani investitori vole čuti, a to je stabilnost.

Ekonomski institut
Denis Redžepagić
Možda naizgled pretjerano zvuči, ali NATO se može analizirati kao velika 'kompanija' čiji suvlasnik je postala i Hrvatska. Pristupanjem NATO-u otvara se mogućnost hrvatskom gospodarstvu, a osobito prerađivačkoj industriji, da se razvije u prepoznatljivoga dobavljača proizvoda i usluga za njegove potrebe. Činjenica je da NATO kao veliki kupac preferira razmjenske odnose unutar sustava. Hrvatsko članstvo u Savezu znači da hrvatske tvrtke mogu poslati dio liste agencije NAMSA (NATO Maintenance and Supply Agency) i time poslati službeni dobavljači Saveza. Neosporno je, dakle, da se Hrvatskoj otvaraju nove tržišne niše, ali u njima poslovne i razvojne prilike treba ne samo identificirati, već i realizirati. To ovisi o mogućnostima i sposobnostima hrvatske prerađivačke industrije, s jedne strane, ali i o aktivnoj industrijskoj politici hrvatske države, s druge strane.

Unatoč trendu deindustrijalizacije, koji je u Hrvatskoj prisutan posljednjih dvadesetak godina, hrvatska prerađivačka industrija još uvijek ima značajan poslovni i razvojni potencijal, koji bi valjalo iskoristiti. Nije riječ samo o proizvodnji naoružanja, nego i o drugim namjenskim proizvodnjama, koje sa sobom donose ulaganja u nove tehnologije, istraživanje i razvitak. Tako u Hrvatskoj već postoje tvrtke koje nisu proizvođači naoružanja, a posluju sa Savezom, poput Agrokora i Gavrilovića, s naznakama da bi se tom društvu u skorijoj budućnosti mogla pridružiti i Podravka.

Postoji, međutim, niz proizvođača koji imaju kapacitete i ideje, ali im nedostaje resursa i informacija čemu može pomoći jedino aktivnija državna industrijska politika formiranjem klastera. Treba pokrenuti poslovno i razvojno usmjereni dijalog između Ministarstva obrane Republike Hrvatske i poduzetnika iz hrvatske prerađivačke industrije i na osnovi izvodljivih projekata zaposliti industrijske kapacitete. Tome se komplementarno mora usmjeriti i aktivna industrijska politika, pa i horizontalne državne potpore s usmjerenjem internalizacije koristi unutar novoga hrvatskoga vojno-industrijskoga klastera.

Neosporno je da će hrvatsko pristupanje Savezu potaknuti ne samo modernizaciju oružanih snaga i aktivnije sudjelovanje u vanjskopolitičkoj suradnji, nego može biti polazište za revitalizaciju hrvatske industrijske proizvodnje. Velika je ironija da bi sudjelovanje u onome što je primarno vojna, a zatim i politička organizacija, moglo zapravo utjecati na stvaranje konzistentnijeg i smislenijeg pristupa razvitku industrije u Hrvatskoj.

Članstvo Hrvatske u NATO je, dakle, potencijalno mnogo važnija pozitivna promjena u hrvatskom okružju, nego što se to na prvi pogled čini. To nije samo zastava, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske i njezina vojna komponenta. Štoviše, poslovna je to i razvojna prilika i za hrvatsko gospodarstvo. Na taj pozitivni vanjski utjecaj treba aktivno reagirati.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 03.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,239415 5,255181 5,270947
CAD 124 1 5,308983 5,324958 5,340933
CZK 203 1 0,277985 0,278821 0,279657
DKK 208 1 1,010416 1,013456 1,016496
HUF 348 100 2,393107 2,400308 2,407509
JPY 392 100 6,202648 6,221312 6,239976
NOK 578 1 0,838173 0,840695 0,843217
SEK 752 1 0,766234 0,768540 0,770846
CHF 756 1 6,982157 7,003166 7,024175
GBP 826 1 8,908496 8,935302 8,962108
USD 840 1 7,062185 7,083435 7,104685
EUR 978 1 7,516989 7,539608 7,562227
PLN 985 1 1,673603 1,678639 1,683675
=