Gospodarstvo TEHNOPOLIS U ZAGREBU

Gradili bi park od 193 mil. eura, a ne znaju tko bi ga popunio

Razvojna agencija Zagreb TPZ predstavila je u Gradskoj skupštini projekt Tehnopolis, odnosno tehnološki park u nezavršenom objektu nekad planirane bolnice u Blatu. Prema ideji direktora TPZ-a Marjana Ožanića, na površini 236.000 m2 bio bi tehnološki park za tvrtke visoke tehnologije temeljene na znanju, poduzetnički inkubator za start-up poduzetnike, poduzetnička zona za velike tvrtke, poslovna škola i različiti prateći sadržaji

Cijena - prava sitnica. Svega 193 milijuna eura, kaže Miro Laco, pročelnik iz Ureda gradonačelnika koji je uz Ožanića i ljude iz TPZ-a jedan od pokretača ove ideje. Iako projekt u trenutnoj fazi izgleda kao potpuna utopija, Ožanić vjeruje da bi, dobrim dijelom, mogao biti realiziran kroz pet godina.

'Vjerujem da bi aplicirajući za ovaj projekt kod Europske unije mogli ući u proračun 2014-2020', napominje Laco i dodaje kako je projekt sličnog parka u Krakowu koštao 25 milijuna eura, od čega je 20, kroz nekoliko faza, stiglo iz fondova EU-a.

'Ideja sada djeluje kao utopija, ali tko može biti protiv toga. Zagreb hitno traži reindustrijalizaciju da bi nam djeca imala od čega živjeti. Kažu mi da je projekt megalomanski, ali ja na to odgovaram da Zagreb to zaslužuje. Sve velike ideje počivaju na snu. Ovo je moj san', ističe Ožanić koji će od prvog lipnja moći nastaviti sanjati jer odlazi u mirovinu, a na njegovo mjesto Gradska skupština već je imenovala novog čovjeka Franu Šesnića koji ne mora nužno imati iste vizije iza zaklopljenih očiju.

Realizira li se Ožanićeva ideja u obimu u kojem je planirana, nema sumnje da će Zagreb dobiti vjerojatno najskuplji Tehnološki park na svijetu. Naime, valja podsjetiti da je u nikad izgrađenu bolnicu dosad 'ulupano' 156 milijuna eura, što bi značilo da bi Tehnopolis u konačnici bio plaćen oko 350 milijuna eura.

75741,195951,169812,188880Da Ožanićeva ideja ima manjkavosti, upozorili su brojni sudionici prezentacije. Tako se moglo čuti da uopće ne postoji studija koja bi pokazala koji su to korisnici koji bi popunili sve te prostore ni koje bi koristi oni imali od toga i ima li Zagreb toliki gospodarski interes i potencijal.

Zatim, iako Ožanić tvrdi da je 40 posto objekta već izgrađeno, arhitekt Niko Gamulin usprotivio se toj tvrdnji kazavši da je iskoristivost postojećeg objekta svega deset posto.

Pitanje isplativosti cijelog projekta, za koji načelno misli da je na razini ideje dobar, odnosno njegova održavanja otvorio je počasni regionalnog predsjednik konzultantske kuće Deloitte i član nadzornog odbora HEP-a Žarko Primorac kazavši da bi u takvom projektu mjesečno odlazilo pola milijuna eura samo na njegovo održavanje.

'Treba napraviti financijsku konstrukciju sa svim ostalim potrebnim parametrima i vidjeti treba li nam takav projekt', zaključio je Primorac.

Hoće li Ožanićev san ostati samo san ili će se poput nikad realiziranog preseljenja Razvojne agencije Zagreb s Drvinja u Petruševec, za što je potrošeno oko trideset milijuna kuna, pretvoriti u ružnu javu, ostaje tek vidjeti.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 06.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,234587 5,250338 5,266089
CAD 124 1 5,293204 5,309131 5,325058
CZK 203 1 0,278127 0,278964 0,279801
DKK 208 1 1,010313 1,013353 1,016393
HUF 348 100 2,397850 2,405065 2,412280
JPY 392 100 6,171637 6,190208 6,208779
NOK 578 1 0,837950 0,840471 0,842992
SEK 752 1 0,767641 0,769951 0,772261
CHF 756 1 6,957804 6,978740 6,999676
GBP 826 1 8,970899 8,997893 9,024887
USD 840 1 7,054458 7,075685 7,096912
EUR 978 1 7,515820 7,538435 7,561050
PLN 985 1 1,674312 1,679350 1,684388
=