tportal.hr

Zagreb
+7
Osijek
+6
Pula
+4
Rijeka
-
Zadar
+10
Split
+11
Dubrovnik
+9

INTERVJU S MINISTROM

'Ove godine iz HŽ-a će otići 2.000 ljudi, ali to nije konačan broj'

Ako odmah ne krenemo s restrukturiranjem Hrvatskih željeznica, 2013. više ih neće biti, ustvrdio je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić u intervjuu za tportal.hr. Velike promjene najavio je i u Hrvatskoj pošti i Croatia Airlinesu

Datum objave:
25.5.2012 7:00

Zadnja izmjena:
25.5.2012 9:45

 
Kad će biti gotov plan restrukturiranja Hrvatskih željeznica i zna li se kolik je broj viška zaposlenika?

Mislim da ćemo za sedam dana imati plan restrukturiranja kompletnog HŽ-a. Svaki petak u osam sati imam sastanak s članovima uprava svih društava HŽ-a. Na njemu mi prezentiraju planove restrukturiranja, nakon toga ih tjedan dana proučavam i onda dajem svoje opaske i kritike.

Ima viška ljudi, ali ćemo to rješavati po fazama. Neće biti lomljenja preko koljena, već će ljudi otići s otpremninama, a tu su i sredstva iz Željezničkog fonda.

Koji je konačan broj?


O tome ću govoriti kad bude gotov generalni plan restrukturiranja. Ništa se ne taji, sindikati u HŽ-u su upoznati s procesom. U ovoj godini HŽ grupu će napustiti oko dvije tisuće ljudi.

HŽ je tromi sustav u koji se vrlo malo ulagalo zadnjih 30 godina. Taj sustav zbog nas samih i zbog liberalizacije željezničkog tržišta, što nas čeka ulaskom u EU, moramo restrukturirati već ove godine. Ako ćemo čekati 2013, HŽ-a generalno više neće biti.

Sva naša ulaganja usmjerit ćemo na infrastrukturu, i to prvenstveno na europske koridore, prigradsku željeznicu i nacionalni koridor Zagreb – Split. Bez razvoja infrastrukture nema niti dobrih vlakova niti povećanja brzina.

CROPIX / Duje Klarić Kolik će biti trošak otpremnina?


To se da lako izračunati. Prosječna otpremnina je od 120.000 do 150.000 kuna neto i to pomnožite s viškom zaposlenih.

Zbog čega gurate projekt izgradnje nizinske pruge od Rijeke do mađarske granice kad Luka Rijeka nema tereta ni za pola kapaciteta postojeće pruge?

Točno je da će postojeća pruga kad je dovedemo u optimalno stanje biti sasvim dovoljna za trenutne kapacitete Luke Rijeka. Jedino ako će se graditi novi kontejnerski terminal na Krku, onda će imati smisla i nizinska pruga.

Znači, sad krećemo u sređivanje postojeće pruge. Moramo je elektrificirati u jedan sustav, pojačati popratnu infrastrukturu i na pojedinim dionicama ćemo napraviti dvotračni kolosijek, za što možemo dobiti sufinanciranje iz EU.

Ako se, naglašavam, ako, pokaže potreba, možemo krenuti s gradnjom kontejnerskog terminala, ali samo po koncesijskom modelu. Onda možemo razmišljati i o kompletnoj novoj pruzi ili će se iskoristiti ova koju obnavljamo kako bi se na nju priključio novi dio.

Gdje tu onda svoj interes vide Kinezi, kad stavljate tako velik upitnik iznad čitavog projekta?

U razgovorima s kineskim poslovnim i političkim delegacijama iskazan je njihov velik interes za ulaganje u Hrvatsku. Oni nas vide kao svoj logistički centar. Postojeći kapaciteti Luke Rijeka nisu dovoljni i novi terminal bi u tom slučaju bio nužnost.

Mi to podržavamo. Ali u gradnju terminala nećemo krenuti bez partnera jer za takve investicije država nema novca.

Kad ste preuzimali ministarsku fotelju isticali ste kako vam je jedan prioriteta razvoj širokopojasnog interneta. Kad će svaki građanin Hrvatske imati brzu internetsku vezu?

Svjetlovodnu mrežu javnih poduzeća koju oni ne koriste, poput HEP-a ili HAC-a, objedinit ćemo i dati na upravljanje Odašiljačima i vezama i time ćemo riješiti većinu problema širokopojasnog interneta u Hrvatskoj.

Kad uđemo u EU moći ćemo vući sredstva iz fonda teškog devet milijardi eura za razvoj širokopojasnog interneta u ruralnim krajevima i na otocima. To nam omogućava da u narednih četiri do osam godina, od ulaska u EU, postignemo da većina građana ima kvalitetnu internetsku vezu, što sad nije slučaj.

195639,195774,193067,191514Što će raditi telekomi?

Oni imaju mogućnost za razvijanje svojih sadržaja u gradovima, za što su pokazali interes, te mogu koristiti postojeću svjetlovodnu mrežu uz plaćanje koncesije. Mislim da je to situacija win-win i za telekome i za državu.

Kažete situacija win-win, a zbog spora s HAKOM-om zaustavljeno je investiranje HT-a u svjetlovodnu mrežu?

HAKOM je neovisno regulacijsko tijelo i ne želim komentirati njegove odluke.

Je li Hrvatska pošta restrukturirana i spremna za liberalizaciju tržišta?

HP tek čeka pravo restrukturiranje. Pošta, uz HŽ, ima pred sobom najveći izazov. U svom vlasništvu ima velik broj imobiliziranih nekretnina koje ne koristi, a na njihovo održavanje troši velik novac.

Pošta mora krenuti u gradnju novog logističkog centra izvan središta Zagreba, što bi se trebalo desiti, ako se sve poklopi, krajem sljedeće godine. EBRD i EIB su skloni ući u aranžman s HP-om. Ali kao i kod HAC-a, kad dobijete kredit, bilo od EBRD-a bilo od EIB-a, jedan od uvjeta je restrukturiranje.

Ronald Goršić/CROPIX Znači, i u Pošti možemo očekivati smanjivanje broja ljudi?

Prerano je govoriti o brojevima. Sve će biti poznato nakon izrade plana restrukturiranja.

Treba li Hrvatskoj nacionalni zrakoplovni prijevoznik?

Treba, ali ne ovakav. I Croatiju Airlines čeka restrukturiranje. Strani konzultanti već rade na tome i tu tvrtku očekuju velike promjene.

Jedno od mogućih rješenja za Croatiju Airlines je da uđe u holding sa slovenskim Adria Airwaysom. Kompanije bi zadržale svoj entitet, ali bi mogle dijeliti zajedničke linije i smanjiti troškove. Razgovori sa Slovencima na tu temu će uskoro započeti.

Kada ćete imenovati novu upravu Croatia Airlinesa i hoćete li smanjiti nadzorni odbor koji sad broji 13 članova?

Buduća uprava CA-a, za razliku od sadašnje kad imamo samo jednog člana, bit će višečlana. Ide se na izmjenu statuta tvrtke kroz koji će se mijenjati i broj članova nadzornog odbora. Prijedlog je da će on moći brojati od pet do 13 članova.

Kojim ste predsjednikom uprave javnog poduzeća iz svog resora najviše zadovoljni?

Neću govoriti o imenima. Nitko još nije dobio žuti karton i sa svima imam dobar kontakt. Ja im moram davati tempo, a oni koji ga ne mogu pratiti, otići će.

Sviđa ti se članak? Preporuči ga prijateljima!


Ima li HDZ gospodarski program?

Kalkulator za izračun plaće

Burza

HT-R-A 168,00 -0,24%
CROBEX 1.796,61 -0,13%
CROBEX10 998,97 -0,20%
Dionice iz sastava CROBEX indeksa
Oznaka Cijena Promjena Promet
LKPC-R-A 526,00 5,69% 7.238
IGH-R-A 192,98 3,76% 4.053
DLKV-R-A 34,99 0,81% 31.753
LEDO-R-A 8.790,00 0,63% 17.580
TNPL-R-A 304,49 0,58% 8.213
KORF-R-A 175,19 0,33% 256.624
PTKM-R-A 116,00 -4,49% 50.132
ULPL-R-A 193,50 -3,70% 47.692
INGR-R-A 3,05 -2,87% 36.127
DDJH-R-A 56,75 -2,81% 41.582
VIRO-R-A 590,00 -1,95% 130.880
PODR-R-A 282,00 -0,71% 28.213

Fondovi

Dionički fondovi - Equity funds 2014.
KD Victoria 17,0450 kn 12,27%
FIMA Equity 61,3659 kn 6,63%
Capital Two 70,6691 kn 6,44%
Mješoviti fondovi - Balanced funds 2014.
Allianz Portfolio 125,0094 kn 2,93%
ZB global 138,7973 € 1,91%
PBZ Global fond 94,3611 kn 1,81%
Obveznički fondovi - Bond funds 2014.
HPB Obveznički 141,4393 € 3,78%
PBZ Bond fond 114,2911 € 3,71%
Erste Adriatic Bond 105,2400 € 3,45%
Novčani fondovi - Cash funds 2014.
Locusta Cash 1.312,7251 kn 1,07%
Agram Euro Cash 11,9905 € 1,03%
NETA MultiCash 105,4198 kn 0,97%

Tečajna lista

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 17.04.2014.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,130366 5,145803 5,161240
CAD 124 1 4,989493 5,004507 5,019521
CZK 203 1 0,276834 0,277667 0,278500
DKK 208 1 1,017319 1,020380 1,023441
HUF 348 100 2,468076 2,475503 2,482930
JPY 392 100 5,364815 5,380958 5,397101
NOK 578 1 0,921662 0,924435 0,927208
SEK 752 1 0,835194 0,837707 0,840220
CHF 756 1 6,242711 6,261495 6,280279
GBP 826 1 9,220085 9,247828 9,275571
USD 840 1 5,488876 5,505392 5,521908
EUR 978 1 7,595506 7,618361 7,641216
PLN 985 1 1,812987 1,818442 1,823897
=

Važno: Rubrike, Sex files, cura i frajer dana i crna kronika mogu sadržavati sadržaje koji nisu primjereni osobama mlađim od 18 godina. Osobama mlađim od 18 godina se savjetuje posjet ovim rubrikama jedino i samo uz nadzor punoljetne osobe.
Tportal je član Hrvatskog vijeća za medije. HVZM je samoregulatorno tijelo koje prati i sankcionira kršenja novinarske etike.
Saznajte više na http://www.hvzm.hr/
vijece@hvzm.hr