Gospodarstvo INTERVJU S MINISTROM

'Ove godine iz HŽ-a će otići 2.000 ljudi, ali to nije konačan broj'

Ako odmah ne krenemo s restrukturiranjem Hrvatskih željeznica, 2013. više ih neće biti, ustvrdio je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić u intervjuu za tportal.hr. Velike promjene najavio je i u Hrvatskoj pošti i Croatia Airlinesu

Kad će biti gotov plan restrukturiranja Hrvatskih željeznica i zna li se kolik je broj viška zaposlenika?

Mislim da ćemo za sedam dana imati plan restrukturiranja kompletnog HŽ-a. Svaki petak u osam sati imam sastanak s članovima uprava svih društava HŽ-a. Na njemu mi prezentiraju planove restrukturiranja, nakon toga ih tjedan dana proučavam i onda dajem svoje opaske i kritike.

Ima viška ljudi, ali ćemo to rješavati po fazama. Neće biti lomljenja preko koljena, već će ljudi otići s otpremninama, a tu su i sredstva iz Željezničkog fonda.

Koji je konačan broj?


O tome ću govoriti kad bude gotov generalni plan restrukturiranja. Ništa se ne taji, sindikati u HŽ-u su upoznati s procesom. U ovoj godini HŽ grupu će napustiti oko dvije tisuće ljudi.

HŽ je tromi sustav u koji se vrlo malo ulagalo zadnjih 30 godina. Taj sustav zbog nas samih i zbog liberalizacije željezničkog tržišta, što nas čeka ulaskom u EU, moramo restrukturirati već ove godine. Ako ćemo čekati 2013, HŽ-a generalno više neće biti.

Sva naša ulaganja usmjerit ćemo na infrastrukturu, i to prvenstveno na europske koridore, prigradsku željeznicu i nacionalni koridor Zagreb – Split. Bez razvoja infrastrukture nema niti dobrih vlakova niti povećanja brzina.

Kolik će biti trošak otpremnina?


To se da lako izračunati. Prosječna otpremnina je od 120.000 do 150.000 kuna neto i to pomnožite s viškom zaposlenih.

Zbog čega gurate projekt izgradnje nizinske pruge od Rijeke do mađarske granice kad Luka Rijeka nema tereta ni za pola kapaciteta postojeće pruge?

Točno je da će postojeća pruga kad je dovedemo u optimalno stanje biti sasvim dovoljna za trenutne kapacitete Luke Rijeka. Jedino ako će se graditi novi kontejnerski terminal na Krku, onda će imati smisla i nizinska pruga.

Znači, sad krećemo u sređivanje postojeće pruge. Moramo je elektrificirati u jedan sustav, pojačati popratnu infrastrukturu i na pojedinim dionicama ćemo napraviti dvotračni kolosijek, za što možemo dobiti sufinanciranje iz EU.

Ako se, naglašavam, ako, pokaže potreba, možemo krenuti s gradnjom kontejnerskog terminala, ali samo po koncesijskom modelu. Onda možemo razmišljati i o kompletnoj novoj pruzi ili će se iskoristiti ova koju obnavljamo kako bi se na nju priključio novi dio.

Gdje tu onda svoj interes vide Kinezi, kad stavljate tako velik upitnik iznad čitavog projekta?

U razgovorima s kineskim poslovnim i političkim delegacijama iskazan je njihov velik interes za ulaganje u Hrvatsku. Oni nas vide kao svoj logistički centar. Postojeći kapaciteti Luke Rijeka nisu dovoljni i novi terminal bi u tom slučaju bio nužnost.

Mi to podržavamo. Ali u gradnju terminala nećemo krenuti bez partnera jer za takve investicije država nema novca.

Kad ste preuzimali ministarsku fotelju isticali ste kako vam je jedan prioriteta razvoj širokopojasnog interneta. Kad će svaki građanin Hrvatske imati brzu internetsku vezu?

Svjetlovodnu mrežu javnih poduzeća koju oni ne koriste, poput HEP-a ili HAC-a, objedinit ćemo i dati na upravljanje Odašiljačima i vezama i time ćemo riješiti većinu problema širokopojasnog interneta u Hrvatskoj.

Kad uđemo u EU moći ćemo vući sredstva iz fonda teškog devet milijardi eura za razvoj širokopojasnog interneta u ruralnim krajevima i na otocima. To nam omogućava da u narednih četiri do osam godina, od ulaska u EU, postignemo da većina građana ima kvalitetnu internetsku vezu, što sad nije slučaj.

195639,195774,193067,191514Što će raditi telekomi?

Oni imaju mogućnost za razvijanje svojih sadržaja u gradovima, za što su pokazali interes, te mogu koristiti postojeću svjetlovodnu mrežu uz plaćanje koncesije. Mislim da je to situacija win-win i za telekome i za državu.

Kažete situacija win-win, a zbog spora s HAKOM-om zaustavljeno je investiranje HT-a u svjetlovodnu mrežu?

HAKOM je neovisno regulacijsko tijelo i ne želim komentirati njegove odluke.

Je li Hrvatska pošta restrukturirana i spremna za liberalizaciju tržišta?

HP tek čeka pravo restrukturiranje. Pošta, uz HŽ, ima pred sobom najveći izazov. U svom vlasništvu ima velik broj imobiliziranih nekretnina koje ne koristi, a na njihovo održavanje troši velik novac.

Pošta mora krenuti u gradnju novog logističkog centra izvan središta Zagreba, što bi se trebalo desiti, ako se sve poklopi, krajem sljedeće godine. EBRD i EIB su skloni ući u aranžman s HP-om. Ali kao i kod HAC-a, kad dobijete kredit, bilo od EBRD-a bilo od EIB-a, jedan od uvjeta je restrukturiranje.

Znači, i u Pošti možemo očekivati smanjivanje broja ljudi?

Prerano je govoriti o brojevima. Sve će biti poznato nakon izrade plana restrukturiranja.

Treba li Hrvatskoj nacionalni zrakoplovni prijevoznik?

Treba, ali ne ovakav. I Croatiju Airlines čeka restrukturiranje. Strani konzultanti već rade na tome i tu tvrtku očekuju velike promjene.

Jedno od mogućih rješenja za Croatiju Airlines je da uđe u holding sa slovenskim Adria Airwaysom. Kompanije bi zadržale svoj entitet, ali bi mogle dijeliti zajedničke linije i smanjiti troškove. Razgovori sa Slovencima na tu temu će uskoro započeti.

Kada ćete imenovati novu upravu Croatia Airlinesa i hoćete li smanjiti nadzorni odbor koji sad broji 13 članova?

Buduća uprava CA-a, za razliku od sadašnje kad imamo samo jednog člana, bit će višečlana. Ide se na izmjenu statuta tvrtke kroz koji će se mijenjati i broj članova nadzornog odbora. Prijedlog je da će on moći brojati od pet do 13 članova.

Kojim ste predsjednikom uprave javnog poduzeća iz svog resora najviše zadovoljni?

Neću govoriti o imenima. Nitko još nije dobio žuti karton i sa svima imam dobar kontakt. Ja im moram davati tempo, a oni koji ga ne mogu pratiti, otići će.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 30.10.2014.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,328148 5,344181 5,360214
CAD 124 1 5,376113 5,392290 5,408467
CZK 203 1 0,275103 0,275931 0,276759
DKK 208 1 1,026782 1,029872 1,032962
HUF 348 100 2,475564 2,483013 2,490462
JPY 392 100 5,550606 5,567308 5,584010
NOK 578 1 0,902089 0,904803 0,907517
SEK 752 1 0,819210 0,821675 0,824140
CHF 756 1 6,339605 6,358681 6,377757
GBP 826 1 9,672650 9,701755 9,730860
USD 840 1 5,998819 6,016870 6,034921
EUR 978 1 7,644295 7,667297 7,690299
PLN 985 1 1,809472 1,814917 1,820362
=