INTERVJU S MINISTROM:

'Cestarina će poskupjeti za 15 posto, pređite na ENC'

Bionic
Reading

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić u intervjuu za tportal.hr objasnio je zbog čega cestarina poskupljuje za 15 posto. 'To je korak prema stabilizaciji poslovanja Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb', kaže ministar te savjetuje građanima da pređu na ENC jer će tako proći jeftinije

Za koliko će točno poskupjeti cestarina i kako će te ublažiti još jedan cjenovni udar na građane?

Od 1. lipnja cestarina će za povremene korisnike poskupjeti za 15 posto. Povremeni korisnici su oni koji dva ili tri puta godišnje koriste autoceste. Stalni korisnici koji koriste elektronsku naplatu cestarine, tako zvani ENC uređaj, plaćat će i dalje istu cijenu cestarine.

Kako bi povećali broj korisnika ENC-a provest ćemo tijekom lipnja komercijalno-marketinšku akciju. U tom razdoblju ENC uređaj će koštati samu jednu kunu plus PDV, njegova trenutna cijena je oko 120 kuna, s tim da ćemo svakog novog korisnika nagraditi sa dodatnih 50 kuna na uređaju.

Minimalna uplata na ENC je 500 kuna i za njih neće biti vremenskog ograničenja. Važno je napomenuti da ENC mogu koristiti svi, znači i turisti.

Zašto baš 15 posto, a ne 10 ili 20 posto? Jesu li vam uprave prezentirale detaljnu računicu i koliko će to poskupljenje pomoći HAC i ARZ-u koji zajedno bankama duguju 27 milijardi kuna?

'To je korak prema stabilizaciji poslovanja HAC-a i ARZ-a. Na stol sam dobio računicu koja je uključivala poskupljenje od 15, 20 i 25 posto. Nakon analize stručne službe ministarstva odlučeno je da to bude 15 posto što je zasad dovoljno da se popravi njihov cash flow

Prema procjenama, novim obračunom cijena cestarine HAC će ostvariti povećanje godišnjeg prihoda od oko osam posto, a ARZ od oko sedam posto.

Pred njima je zahtjevan zadatak restrukturiranja što podrazumijeva smanjivanje broja ljudi i otpremnine. Uz to moraju nastaviti sa servisiranjem tekućih obveza, jer je riječ o visoko zaduženim tvrtkama. One moraju bez veći stresova početi otplaćivati svoje kreditne obveze. Problem nisu kamate, prosječna stopa je oko četiri posto, već ročnost tih kredita koja s dosadašnjim prihodima ne omogućava redovnu otplatu.


Što ako zbog poskupljenje dođe do kontraefekta i promet na autocestama bude još manji?

'HAC i ARZ će se morati početi ponašati kao profitne kompanije. Od njihovih uprava očekujem da u narednom razdoblju izađu s čitavom paletom različitih proizvoda kako bi privukli ljude na autoceste.

Dobar primjer je Bina – Istra gdje strani koncesionar nudi različite pakete za različite kategorije korisnika. Suprotno od toga je situacija na autocesti Zagreb – Macelj gdje se ne nudi ništa te se vodi loša poslovna politika prema lokalnom stanovništvu i stalnim korisnicima.

Moja želja je da u cijeloj Hrvatskoj, znači uz HAC i ARZ i na dvjema autocestama s kojima upravljanju stranci, vrijedi jedinstven sustav ENC-a što bi nam donijelo veću protočnost.

S prihodovne strane će poskupjeti cestarina, što će se napraviti na rashodovnoj strani. Hoće li se smanjivati broj zaposlenih?

Ukupno u HAC i ARZ-u između 250 i 280 osoba će ostati bez posla. Radi se o ljudima iz uprave tih društava. Nakon što HAC i ARZ pretvorimo u profitne jedinice, drugi korak će biti odvajanje naplate i održavanja u posebne tvrtke. Oni će postati d.o.o.-i koje ćemo vjerojatno privatizirati.

Nigdje u svijetu naplata i održavanje nisu u sustavu matice, jer to nije core biznis. Riječ je o usluzi koju se dobiva putem javnog natječaja. Recimo na autocesti Zagreb - Macelj naplatu i održavanje radi francuski Egis. Core biznis je upravljanje mrežom, razvoj i planiranje.

Znači, naplatu i održavanje HAC-a i ARZ-a prodat ćemo strancima?

Ne mora biti nužno strani vlasnik. Imate model gdje i zaposleni participiraju u vlasništvu. Otvoreni smo za sve modele, ali tek nakon potpunog restrukturiranja.

Kada planirate završiti restrukturiranje i hoće li biti još otpuštanja i rasta cijena cestarine?

Restrukturiranje će trajati do kraja godine, jer je to bio jedan od uvjeta da dobijemo kredit od EBRD-a za financiranje izgradnje dijela koridora Vc. HAC-u je EBRD osigurao 200.000-300.000 eura za raspisivanje tendera za odabir konzultanta koji će s upravom napraviti plan restrukturiranja, a on će ići u smjeru o kojem sam govorio.

U budućnosti ćemo imati dva društva koja će upravljati cjelokupnom mrežom autocesta. Razmišljao sam da se ta dva društva spoje, ali to neće biti moguće zbog različitih kreditora koji su plasirali svoja sredstva u Rijeku – Zagreb i HAC. Ali će se zato održavanje i naplata HAC-a i ARZ-a spojiti. Dobit ćemo jednu snažnu i konkurentnu tvrtku.

Višak ljudi u naplati i održavanju rješavat će se nakon izdvajanje iz matice, to neće biti posao države. Što će tiče daljnjih poskupljenja, neće biti potrebe za dodatnim poskupljenjem u prvoj fazi restrukturiranja. HAC i ARZ su s trenutačnim dizanjem cijena dobili prostor za disanje, ali uz stopiranje svih novih investicija.



Znači li to da ste u potpunosti odustali od davanja kompletnih autocesta u koncesije. Zar niste najavili da će za nekoliko tjedana biti raspisan pozivni natječaj za koncesionare?

Uputit ćemo poziv jer želimo vidjeti postoji li interes i za taj model. Ne želimo isključiti nijednu mogućnost. Ako nađemo koncesionara koji je voljan preuzeti postojeću mrežu autocesta uz fer cijenu, onda ću to podržati. Ako taj interes ne postoji, država će sama restrukturirati HAC i AZR. Istina, ići će malo teže, ali preživjet ćemo i to.

Je li napravljena cost benefit analiza davanja autocesta u koncesije?

Postoji inicijalna cost benefit analiza iz koje ja osobno zaključujem da se u ovoj fazi ne isplati dati autoceste u koncesiju. Međutim, možda ćemo preko pozivnog natječaja doći do poslovnog model koji će biti zadovoljavajući za Hrvatsku.

Trebali bismo dobiti između 3,5 i četiri milijarde eura za dugogodišnju koncesiju kako bismo servisirali postojeći dug HAC-a i AZR-a od 27 milijardi kuna. Ako to nije ostvarivo, onda koncesija nema smisla.

Pozvali ste vodstvo HAC-a da podnese kaznenu prijavu protiv bivših uprava zbog ugovaranja radova bez osiguranog novca. Predsjednik Uprave Dražen Guštin vam je preko medija odgovori da to nije njegov posao.

To definitivno je njegov posao! Ali, njegov posao nije da istražuje. Ako u papirima vidi neke stvari koje ne štimaju ti se papiri moraju proslijediti DORH-u. Mislim da će uprava HAC-a reagirati. To je njihov posao, a ne posao ministra.

Hoće li se i kad graditi dionica Rijeka – Žuta Lokva zbog koje je, između ostalog, vaš prethodnik Zlatko Komadina podnio ostavku?

Ona može biti građena jedino po koncesijskom modelu, a nikako novcem poreznih obveznika. Za tom dionicom sada nema potrebe, i teško da će je biti u naredne četiri godine.

Ali Komadina kaže da mu je obećano da će ta autocesta biti izgrađena?

Pozivam lokalnu upravu da nađe partnera za koncesiju. Ponavljam, novcem poreznih obveznika ta se dionica neće graditi.