Szeremlei i Marijančanka dogovorili su se oko cijene i detalja otkupa, međutim transportni troškovi posve su poremetili ovaj posao. 'Možemo ponuditi dvostruko ili trostruko višu otkupnu cijenu od one koju Marijančanka postiže sada', objašnjava Szeremlei na tečnom hrvatskom jeziku, koji je stekao kao zastupnik Babolna Tetre za zapadnobalkansko tržište.

Njegove riječi potvrđuje Zdravko Crnčan, vlasnik Marijančanke. 'Prinuđeni smo nesilice prodavati domaćoj mesnoj industriji jer nema nikakvog smisla u Mohacs putovati preko Macelja', ogorčeno govori Crnčan, na čijoj farmi kokoši dobivaju hranu obogaćenu omega 3 masnim kiselinama radi unosa tih tvari u jaja kao glavni proizvod ove farme.

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da će ovaj problem biti nerješiv sve do pridruženja Hrvatske Europskoj uniji. Uvoz takvih pošiljaka u EU, prema pravilima Schengenskog sporazuma, podliježe pregledu europskih graničnih veterinarskih inspektora i može se odvijati jedino preko odobrenih graničnih prijelaza s veterinarskim stanicama za pregled.

'Europska unija je izgradila i opremila takve prijelaze te odredila za koje vrste pošiljka je određeni veterinarski prijelaz odobren. Hrvatska nije niti može utjecati na odluke EU-a, te stoga ne može ni određivati da se takve pošiljke mogu propuštati na nekim drugim graničnim prijelazima', objašnjavaju u ministarstvu.

Mladen Lebar, predsjednik Udruge peradara Hrvatske, zna za ovaj problem i također ga smatra nerješivim. 'Nema logike da netko s istoka Slavonije na istok Mađarske ide preko Macelja, ali tako su uređeni granični prijelazi. Uzgajivačima preostaje jedino čekati ulazak Hrvatske u EU', ocjenio je Lebar. Članovima te udruge mahom su uzgajivači pilića brojlera, koje ne izvoze, nego opskrbljuju tvrtke Perutninu Ptuj i Koku u Čakovcu i Varaždinu.

Branko Bobetić, direktor Croatia stočara, pitanju izvoza u EU dodaje problem izvoznika goveda koji nisu zadovoljni kvalitetom usluge luke Raša, jedino opremljene za izvoz goveda, koji je sada usmjeren na tržište Bliskog istoka. 'Posljednjih šest mjeseci potražnja za europskom govedinom, uključujući i hrvatsku, na odličnoj je razini. Međutim, u luci Raša postoje tehnički problemi koji otežavaju taj izvoz', tvrdi Bobetić, ali za izvoz u EU također savjetuje jedino čekanje do 1. srpnja 2013, datuma pridruženja.

Crnčan međutim tvrdi da su za takvu situaciju krivi predstavnici stočara i političari zaduženi u poljoprivredi te da su se tijekom pregovora s EU-om trebali izboriti za bolje uvjete izvoza stoke. 'Svi su sudjelovali u pregovorima i ovo je rezultat, a tvrde da se sada ništa ne može. To isto dvadeset godina govore za kompletnu poljoprivredu, koja nikada nije bila u lošijem stanju iako su uložena ogromna sredstva iz državnog proračuna u poticaje, potpore i programe', poručuje Crnčan.

Pomicanjem Schengena na istočne hrvatske granice problem nestaje za naše stočara i počinje za susjede u BiH. Na granici dugoj 1.010 kilometara veterinarskim stanicama bit će opremljena samo dva granična prijelaza - Stara Gradiška i  Metković - što je u susjednoj državi već odjeknulo kao najava propasti malih proizvođača.

Mostarski Dnevni list u ponedjeljak zato navodi da je BiH u poboljšanje veterinarske kontrole na pet graničnih prijelaza uložila 34 milijuna eura i 11 milijuna dolara, ali da će to od sredine sljedeće godine biti uzalud. Primjerice, da bi proizvođač jaja iz Orašja plasirao proizvod u Hrvatsku preko partnera u Vinkovcima, morat će ih voziti 400 kilometara duže i prijevoz platiti dvostruko skuplje nego do sada.