Gospodarstvo ZELENO-ENERGETSKI RAT

Zeleni: HE Lešće treba srušiti! HEP: Srušimo ih onda sve!

Hidroelektrana, kao i čovjek, može doživjeti i više od 100 godina. Jedina hidroelektrana sagrađena u samostalnoj Hrvatskoj, Lešće na Dobri, u komercijalnom pogonu je samo godinu i pol. Ali i to kratko razdoblje dovoljno je za zelene da je proglase opasnim projektom, a neki traže i njezino rušenje. S druge strane, za HEP je Lešće u tih godinu i pol potvrdilo da se radi o više nego isplativoj investiciji

'Financijski, energetski i okolišno, Lešće je čista katastrofa', kaže Vjeran Piršić, jedan od naših najeksponiranijih boraca za zaštitu okoliša iz udruge Eko Kvarner.

Ogroman nesrazmjer između planirane i konačne cijene gradnje, kvar na samom početku rada (vibracije na agregatu) te velike štete koje hidroelektrana nanosi koritu i obali uz Dobru dokazuju, ističe Piršić, istinitost njegove tvrdnje.

Lokalci razočarani i uzvodno i nizvodno

I u općinama uzvodno i nizvodno od brane mnogo su očekivali od hidroelektrane. Nadali su se navali na kupnju zemlje oko akumulacijskog jezera i većem broju turista, a dobili su, tvrde, samo probleme.

Načelnik općine Bosiljevo Josip Korenić žali se da im HEP još nije platio ni kune naknade za akumulaciju (sve je zapelo zbog Ministarstva gospodarstva). Očekuje da će dobiti 200.000 kuna, što im je, objašnjava, dovoljno da pokriju troškove javne rasvjete.

Nizvodno od brane, načelnik općine Netretić Ivica Gračan kaže da mu je žao što je Lešće izgrađeno jer je potopljen kanjon Dobre a rijeka nizvodno od brane, zbog pada temerature vode, više nije za kupanje i ribičiju, što će smanjiti broj turista.

Još oštriji u ocjeni dosadašnjeg rada HE Lešće je Denis Frančišković iz Ekološkog društva Pan iz Karlovca, za kojeg je legitimno razmišljati i o rušenju brane kad se, kaže, uzmu u obzir sve negativne posljedice po okoliš i novac koji će biti potreban za sanaciju.

'Sve je to posljedica korištenja 20 godina stare studije o zaštiti okoliša, na što su zeleni bezuspješno upozoravali. Iako Lešće radi samo godinu i pol, šteta je grozna. Prilikom rada elektrane stvara se vodeni val koji uzrokuje eroziju tla, poplavljuje prometnice i polja, ugrožava mostove, opasan je za kupače. Temperatura rijeke je jako pala, što je pogubno za ribe. Posljedice se osjete sve do ušća Dobre u Kupu', tvrdi Frančišković.

Ipak priznaje da još nitko nije napravio detaljnu analizu štete, tako da se ne znaju stvarni razmjeri erozije i poplava. Sve se temelji na svjedočanstvima lokalnog stanovništva. A ona pak govore da nizvodno od brane vodeni val zna biti visok i nekoliko metara, a da uzvodno nivo akumulacijskog jezera oscilira i do pet metara.

Sve te tvrdnje u HEP-u nazivaju nebulozama. Rodoljub Lalić, član uprave za razvoj i investicije, kaže da bi se prema kriterijima po kojima zeleni ocjenjuju Lešće trebale srušiti sve hidroelektrane u Hrvatskoj.

'Utjecaj vodenog vala je analiziran prije izgradnje hidroelektrane. I u prirodnim režimima se ta voda pojavljivala, samo se sad to događa češće. Istina je da je korito na nekim dijelovima erodiralo, ali to su stvari koje se daju jednostavno riješiti pojačanim održavanjem, što je obveza Hrvatskih voda i HEP-a', objašnjava Lalić, dodajući da je visina vala izračunata na oko pola metra dok su oscilacije u akumulaciji ograničene na 1,40 metara jer je u interesu HEP-a da vodostaj bude što viši.

Pojačano održavanje značit će, kaže, izgradnju po kojeg gabiona ili zidića, otkup zemlje na nekim mjestima gdje će se erozija tolerirati, što bi u narednih deset godina trebalo koštati od dva do pet milijuna kuna.

Što će sve točno biti rađeno, znat će se nakon što bude gotova studija koju su HEP i Hrvatske vode preko javnog natječaja naručili od IGH.

U HEP-u ne dvoje oko toga da je Lešće isplativ projekt bez obzira na visoku cijenu gradnje od 95 milijuna eura. S predviđenom proizvodnjom od gotovo 100 GWh godišnje, i to najskuplje vršne električne energije, ono će nam, tvrde, svake godine uštedjeti minimalno 50-60 milijuna kuna na uvozu struje. Lani je zbog suše, kaže Lalić, ta ušteda bila upola manja.

'Istina je da je Lešće tek jedan posto ukupne proizvodnje električne energije. Ali to je 95 milijuna eura gotovo u potpunosti hrvatskog proizvoda. Pitajte te tvrtke što im je značilo tih 95 milijuna. Pitajte Čačića i Linića što im znači tih 60 milijuna kuna uštede', naglašava Lalić, koji je i sam radio na Lešću kao projektant strojarnice (posao je dobila tvrtka Projektni biro Split, čiji je on bio direktor i suvlasnik).

Ekoborca Piršića ne iznenađuje to što i aktualna uprava HEP-a koju je postavila Kukuriku vlada govori sve najbolje o projektu koji je pokrenula i završila HDZ-ova vlast. Prema njemu, to je samo potvrda toga da su strukture u vrhu HEP-a ostale iste i da se međusobno štite jer su svi imali prste u izgradnji Lešća.

'Konačnu istinu o Lešću može dati samo nezavisna revizija čitavog projekta. Ocjenu o njemu ne mogu davati ljudi koji su za njega odgovorni, jer radi se o sukobu interesa', ističe Piršić.

HEP-ovci, s druge strane, odbacuju bilo kakve priče o kriminalu. Do razlike od 25 milijuna eura između planirane i konačne cijene gradnje Lešća došlo je zbog inflacije i rasta cijena sirovina. Kad se oduzmu te dvije stavke, vidi se, tvrde, da je procjena napravljena krajem 2004. bila dosta precizna.

Potvrdila je to, ističu, i policijska provjera do koje je došlo 2010, nakon izjave tadašnjeg predsjednika uprave HEP-a Lea Begovića da je Lešće sumnjiv projekt. Takvom istupu kumovalo je, smatraju sad u HEP-u, neznanje.

A da je sve čisto, dokazuje, ističu, i činjenica da na Lešću nije rađen nijedan aneks ugovora. Sve je napravljeno u predviđenim okvirima, a čak su 10 posto manje plaćeni radovi u podzemlju (rađena je injekcijska zavjesa), a upravo tamo se, kažu, može 'najlakše ukrasti'. Dnevnici rada i specifikacija materijala dokazuju, napominju, da nije bilo malverzacija. Ugovor je bio vrijedan oko 56 milijuna kuna, a HEP je platio oko 48 milijuna kuna.

112435,85335,84132,66015
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 09.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,215167 5,230860 5,246553
CAD 124 1 5,265261 5,281104 5,296947
CZK 203 1 0,277906 0,278742 0,279578
DKK 208 1 1,009563 1,012601 1,015639
HUF 348 100 2,392584 2,399783 2,406982
JPY 392 100 6,139503 6,157977 6,176451
NOK 578 1 0,832438 0,834943 0,837448
SEK 752 1 0,769900 0,772217 0,774534
CHF 756 1 6,928537 6,949385 6,970233
GBP 826 1 8,838227 8,864821 8,891415
USD 840 1 6,958711 6,979650 7,000589
EUR 978 1 7,509841 7,532438 7,555035
PLN 985 1 1,685257 1,690328 1,695399
=