Stopa relativnog siromaštva u Hrvatskoj u 2010. porasla je na 20,6 posto, što znači da petina građana ne može podmirivati osnovne ljudske potrebe. Novo siromaštvo pogodilo je radno aktivne, koji su zbog krize izgubili posao u posljednje dvije godine, pokazuje istraživanja čije rezultate donosi magazin Banka
Trenutačno su u Europskoj uniji siromašnije od Hrvatske jedino Bugarska, Rumunjska, Litva i Letonija, pokazuju posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku.
Stopa relativnog siromaštva u 2010. iznosila je 20,6 posto, što znači da petina građana ne može podmirivati osnovne ljudske potrebe. Prema statistici, to je svatko sa 2.100 kuna neto mjesečno (za samce) ili sa 4.400 kuna mjesečno (kućanstvo s dvoje odraslih plus dvoje djece).
Hrvatska je tako u posljednje tri godine skočila na peto mjesto siromaštva u Europskoj uniji - iza Letonije (21,3 posto), Rumunjske (21,1 posto), Španjolske (20,7 posto) i Bugarske (20,7 posto). To su sve vrlo visoke stope u usporedbi s EU-27 s prosječnom stopom siromaštva od 16,4 posto.
Ta relativna stopa siromaštva ne govori o tome koliko je građana zaista siromašno, upozorava znanstvenik Paul Stubbs s Ekonomskog instituta, Zagreb, u novoj Banci. Zato je bolja stopa materijalne deprivacije koja iznosi 32,2 posto i ona pokazuje da je trećina stanovnika isključena iz društva. To su svi oni koji si ne mogu priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalnog oskudijevanja - jesti meso, piletinu i ribu, održati stan toplim, zamijeniti stari namještaj, kupiti novu odjeću, platiti tjedan dana godišnjeg odmora, pozvati prijatelje na večeru, jednom mjesečno počastiti prijatelje pićem u kafiću.
Novi siromašni su oni koji su bili aktivni na tržištu rada, u većoj mjeri muškarci jer žene rade uglavnom u javnom sektoru, gdje je zaposlenost zaštićenija.
Također, snažno su pogođeni mladi čija je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u samom europskom vrhu. 'Novi' siromašni razlikuju se od 'starih' - više su obrazovani, mlađi su i ekonomski aktivni, kaže profesor Zoran Šućur s Pravnog fakulteta. Upozorava i na to da će porasti dječje siromaštvo.
Prije krize, siromaštvo je bilo povezano s dugotrajnom nezaposlenošću i neaktivnošću, pogađajući većinom niskokvalificiranu radnu snagu. Danas siromaštvo pogađa razvijenije i urbane dijelove Hrvatske.
Dva su najvažnija područja za smanjenje siromaštva: tržište rada i mirovinski sustav. Ali kako se na njima ne očekuju poboljšanja ove, a ni sljedeće godine, Šućur očekuje da će siromaštvo postati trajno.
Njegov kolega Siniša Zrinščak, profesor socijalne politike Pravnog fakulteta u Zagrebu, upozorava da su na udaru značajnijeg siromaštva starije žene koje žive same i nikada nisu bile u radnom odnosu te svi stariji koji ne primaju mirovine.
