Najava interesa ruskih investitora za privatizaciju kutinske Petrokemije izazvala je burne reakcije. Čačićeva ruska turneja odrazila se u ponedjeljak i na burzi – dionica Petrokemije skočila je više od 10 posto, izvijestio je HRT.

Upitan je li Petrokemija bila predmet današnjeg sastanka s ruskim ministrom energetike Sergejem Šmatkom, Čačić je ustvrdio da su predmet bile 'mogućnosti javno-privatnog partnerstva i privatizacijskih ponuda ruskih partnera na hrvatskom energetskom tržištu'.

'Spominjale su se pritom mogućnosti i želje ruskih partnera da ponude suradnju na Plominu 3, mi smo im spomenuli mogućnosti koje se javljaju na Ernestinovu, na projektu Slavonski Brod. Svakako, mogućnost na projektu termoelektrane Sisak, gdje je i sada već ugrađena ruska tehnologija putem prebijanja klirinškog duga', naveo je Čačić. Dodao je potom da je otvorena i tema potencijalne privatizacije Petrokemije, o čemu mora odlučiti hrvatska Vlada.

'Kao što je poznato, tvornica umjetnih gnojiva, točka na kojoj se plin pretvara u granule, u umjetno gnojivo, to je jednostavno pretvaranje plina u nešto čvrsto i materijalno i tehnološki je relativno jednostavna stvar koja bitno ovisi u svojoj cijeni i mogućnosti plasmana o cijeni plina, a ovdje se radi o primarno ruskom dobavljaču. Ono što odgovorni vlasnik uvijek mora imati na umu je da drži razinu proizvodnje i da je širi, da zaposleni naravno imaju osigurana radna mjesta kao i razinu plaća. Ako hrvatska Vlada tako nešto odluči, ruski partneri – ne jedan, nego više njih, kao i cijeli niz drugih zemalja, bit će zainteresirani za takav proces', rekao je Čačić.

Razgovaralo se i o redefiniranju trase Južnog toka, pri čemu je otvorena mogućnost da se Hrvatska vrati na magistralnu trasu, o čemu će Vlada zauzeti stav do jeseni.

Otvorene su i teme produktovoda između Bosanskog Broda, Slavonskog Broda i Omišlja. 'Jasno je rečeno da Hrvatska namjerava zadržati u punom vlasništvu sve te kapacitete, a otvoreni smo za suradnju i za dugoročni zakup kapaciteta od strane ruskih kompanija, naravno kao i svih drugih koji žele koristiti te kapacitete', rekao je Čačić.

Što se tiče istraživanja i eksploatacije nafte i plina, u skladu s novim zakonom o rudarstvu koji će biti usvojen u travnju, Hrvatska želi da i velike ruske kompanije, zajedno sa svim drugima, sudjeluju na 'natječaju koji naravno neće biti kao što je bio slučaj kao prethodni, u okviru mjesec dana preko Božića i Nove godine, nego će to biti najmanje tri mjeseca, dovoljno vremena da se svi pripreme'. Odabrat će se  najkvalitetnije ponude, a 'ruske kompanije će imati svoju šansu', zaključio je Čačić.

Brodogradnja i HPB

Na sastanku s ruskim ministrom za izvanredne situacije Sergejem Šojguom konstatirana je činjenica da Hrvatska svega 20 posto svog uvoza pokriva izvozom. 'Svedeni smo na farmaciju i neke druge djelatnosti, ali to sasvim sigurno otvara mogućnost da se u cijelom nizu djelatnosti, uključivo brodogradnju i građevinsku industriju te proizvodima energetskog sektora, znatno podigne razina naše suradnje', rekao je Čačić, dodajući da otvaranje novih postrojenja i istraživanja na sjeveru Rusije otvara i prostor za LNG brodove.

'Sasvim je sigurno da razina offset programa može doseći i preko milijardu eura. Za sve to Hrvatska ima mogućnosti ako se takve stvari pod određenim uvjetima s Rusijom dogovore. Ponudili smo i pozvali smo rusku stranu ako hrvatska Vlada odluči o privatizaciji HPB-a da se realizira već najavljeni interes najveće ruske banke u toj ponudi, da i oni ravnopravno sa svim drugima ponude', rekao je Čačić.

Potvrdio je da postoji interes za brodogradnju koja ima široki spektar mogućnosti, a privatizacija HPB-a sigurno će imati cijeli niz ponuđača, pa tako, sudeći po svemu, i najveću rusku banku, rekao je Čačić.