POLITIKA DRŽAVNIH POTPORA

Hrvatska pomaže 'mrtvacima', a EU uspješnim tvrtkama

15.03.2012 u 15:00

Bionic
Reading

Udio državnih potpora u BDP-u je u Hrvatskoj je višestruko veći od onoga u Europskoj uniji. Pritom većina državnih sredstava odlazi na pomoć sektorima u problemima što je potpuno suprotno praksi Europske unije, ističe se u aktualnom osvrtu Instituta za javne financije na temu državnih potpora

U osvrtu na izvješće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, Marina Kesner-Škreb navodi najznačajnije trendove koji potvrđuju pogrešnu politiku državnih potpora u Hrvatskoj.

Ističe da je država u 2010. na različite načine javnom i privatnom sektoru odobrila 9,4 milijarde kuna potpora što je 10 posto više nego 2009. godine. To znači da je svaki zaposleni 2010. izdvojio 6.800 kuna za pomaganje poduzeća, odnosno 800 kuna više nego u 2009.godini.

Udio državnih potpora u BDP-u je u Hrvatskoj 2,4 puta veći od onog u EU27. Dok u EU27 na potpore 2010. odlazi 0,5 posto BDP-a, u Hrvatskoj se u te namjene troši mnogo više javnog novaca, tj. 1,2 posto BDP-a. Prema izdvajanju za državne potpore bliže smo europskom rekorderu - Mađarskoj koja izdvaja 1,9 posto BDP-a, negoli Estoniji koja u EU najmanje podupire svoje tvrtke sa samo 0,1 posto BDP-a.

Indikativno je da se najviše od svih sektora subvencionira poljoprivreda kojoj potpore kontinuirano rastu. U šest godina (od 2004. do 2010.), bez obzira na recesiju, potpore poljoprivredi su se udvostručile rastući prosječno godišnje čak 18,9 posto.

Drugi sektor po iznosu primljenih potpora je promet, koji je u 2010. od države dobio milijardu i pol kuna. Problem je, ističe Kesner-Škreb, što se ne radi o ulaganjima u infrastrukturu već o potporama poslovanju poduzeća, koja ne mogu bez pomoći države opstati na tržištu. To su u prvom redu Hrvatske željeznice koje su 2010. dobile 850 milijuna kuna, te Croatia Airlines kojoj je dodijeljeno preko 280 i Jadrolinija s 300 milijuna kuna.

Pored previsoke razine potpora, najveći problem je dominacija sektorskih potpora u odnosu na potpore za razvoj (horizontalne potpore). Na razvojne potpore otpada svega 636 milijuna kuna što je kap u moru u odnosu na ukupno 9,4 milijarde kuna koje su se 2010. uložile u podupiranje poduzeća u teškoćama. 'Upravo na razvojnim potporama trebala bi se zasnivati suvremena industrijska politika jer su one namijenjene svim poduzetnicima, a ne samo izabranim poduzećima ili sektorima', ističe Kener-Škreb.

Potpuno je suprotna situacija u Europskoj uniji. Dok u Hrvatskoj horizontalne potpore u 2010. opadaju i čine 32 posto ukupnih potpora, u EU27 one prevladavaju i čine čak 85 posto. No zato je udio sektorskih potpora u Hrvatskoj četiri i pol puta veći od onih u EU27, tj. 68 naspram 15 posto .

U Europskoj uniji nisu prihvatljiva niti državna jamstva sa elementima potpore koja u hrvatskoj kontinuirano rastu. U 2010. godini porasla su čak 48,6 posto u odnosu na 2009., a najvećim dijelom su odobravana brodogradilištima. Iako je 2010. izdano državnih jamstava u ukupnom iznosu od 9,6 milijardi kuna, prema metodologiji EU-a i Zakonu o državnim potporama samo se 1,7 milijardi kuna smatra državnom potporom. Ostatak ne predstavlja potporu jer se odnosi na izgradnju cesta i autocesta, željezničke i lučke infrastrukture, bolnice, ulaganja u elektroprivredu, kapitalna ulaganja u vodoopskrbu, i sl.

Uzimajući u obzir navedene trendove, Kestner-Škreb zaključuje da je nužno napraviti zaokret na području potpora, i to prvenstveno u mentalnom sklopu svih hrvatskih građana u smjeru izgrađivanja stava da potpore moraju svim poduzećima pružati jednaku osnovu za poslovanje, a time i šansu za uspjeh, bez favoriziranja onih poduzeća koja nemaju izgleda na tržištu.