Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) oslabio je u posljednjem lanjskom tromjesečju 0,2 posto, pa se gospodarstvo ponovno, nakon dva kvartala rasta, našlo na rubu recesije.
Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je BDP u četvrtom tromjesečju prošle godine pao 0,2 posto, dok je u cijeloj 2011. porastao 0,2 posto.
To je nešto bolji podatak nego što se očekivalo, s obzirom da je osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo u prosjeku da je gospodarstvo u posljednja tri lanjska mjeseca oslabilo 0,4 posto. Njihove procjene kretale su se od rasta za 0,2 posto do pada za 1,8 posto.
Pad gospodarstva u posljednjem lanjskom tromjesečju predstavlja prvi korak u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva tromjesečja zaredom. Iz prethodne recesije gospodarstvo je izašlo u drugom kvartalu prošle godine.
„S padom gospodarstva u zadnjem lanjskom tromjesečju ponovno smo na rubu recesije. Smatramo da je pad BDP-a ponajviše posljedica pada investicija. Osobna potrošnja dosegnula je neko dno, pa sada stagnira jer je ograničena slabostima domaćeg tržišta rada, odnosno niskom zaposlenošću i rastućom nezaposlenošću“, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria.
Ističe i da je pozitivan doprinos od neto izvoza, koji je poticao BDP cijele prošle godine, vjerojatno u posljednjem lanjskom tromjesečju znatno smanjen, zbog pada izvoza.
I Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, ističe pad investicija kao glavni razlog slabosti gospodarstva.
„Najznačajniji uzrok pada gospodarstva u četvrtom lanjskom kvartalu leži u padu kapitalnih investicija, dok je osobna potrošnja vjerojatno stagnirala, a državna potrošnja blago pala“, kaže Šantić, koji očekuje nastavak pada BDP-a i u prvom tromjesečju ove godine, ponajviše zbog recesije u eurozoni, što utječe na domaće gospodarstvo kroz smanjeni robni izvoz.
Prema nedavno objavljenim podacima, gospodarstvo eurozone palo je u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju za 0,3 posto, pa se nalazi na rubu recesije. Pritom su Italija i Njemačka, najveći hrvatski vanjskotrgovinski partneri zabilježile pad gospodarstva od 0,7, odnosno 0,2 posto.
To je i jedan od najvažnijih razloga zbog čega se i u domaćem gospodarstvu ove godine očekuje pad.
U anketi Hine osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da će BDP oslabiti 0,7 posto. Pritom njih dvoje očekuje rast BDP-a od 0,4, odnosno 1 posto, dok ih šestoro očekuje pad između 0,3 i 2,1 posto.
Vlada, koja ove godine očekuje rast BDP-a za 0,8 posto, nedavno je najavila novi investicijski ciklus koji bi u ovoj godini trebao osigurati rast realnih investicija za 9,4 posto, što bi pak omogućilo maksimalna ulaganja od ukupno 2,4 milijarde eura.
„Najavljene investicije mogle bi pozitivno utjecati na rast, no još je uvijek upitna njihova realizacija u 2012. S druge strane, mahom se radi o investicijama javnih poduzeća, dok bismo svi mi zapravo željeli vidjeti investicije privatnog sektora“, kaže Zrinka Živković-Matijević.
