Gospodarstvo MINISTAR VRDOLJAK U OSIJEKU

'Energetska učinkovitost i širokopojasni internet glavne su investicijske teme'

'Investicije u svjetlovodnu mrežu u interesu su Republike Hrvatske, pa ili ćemo operaterima ubirati 300 milijuna kuna na ime šest posto poreza i čekati dalje investicije ili s realnim sektorom i lokalnim upravama samostalno ulagati', zaprijetio je danas ministar graditeljstva i prostornog uređenja, Ivan Vrdoljak, na stručnom skupu na Elektrotehničkom fakultetu u Osijek

Bio je i vrlo kritičan prema najvećem domaćem teleoperateru zamjerivši mu – ne spominjući pritom njegovo ime – što smanjenjem investiranja na polovicu vrijednosti iz prethodnih nekoliko godina ne postupa prijateljski prema zemlji u kojoj zarađuju velik novac. Zbog toga će država postaviti odgovarajući zakonodavni okvir te omogućiti kažnjavanje onih koji tako postupaju.

'Apsurd je da je 2009. i 2010. godine naš najveći teleoperater investirao u svjetlovodnu mrežu u Hrvatskoj na razini milijardu i pol kuna godišnje, a 2011. godinu je usprkos velikoj dobiti i uvedenim benefitima na tržištu završio ulaganjem od osamstotinjak milijuna kuna. Tako je odlučila uprava, vjerojatno i vlasnik, pa sada moramo tražiti modele kako ih vratiti na prijašnju razinu investicija ili naći vlastiti model ulaganja. Nema razloga da netko s milijardama kuna prijavljene dobiti smanjuje investicije na 800 milijuna, posebice ako u domicilnoj državi po glavi stanovnika ulaže pet puta više nego u Hrvatskoj, a ovdje ostvaruje četiri puta veću dobit. To nije pitanje operatera i vjerojatno bih i sam slično postupio da sam predsjednik uprave, ali zadatak je države to spriječiti i potaknuti veća ulaganja. Ne budu li, vrlo ćemo im brzo u suradnji s institucijama i lokalnim upravama postati velika konkurencija i napraviti ono za što oni nisu pokazali interes', rekao je Vrdoljak.

S obzirom na to da najrazvijenije zemlje imaju ne samo najbolje bežične mreže, nego i svjetlovodnu mrežu koja potiče razvoj pojedinih društvenih sektora, ustvrdio je i da je primarna mreža u Hrvatskoj prekapacitirana, da HEP, JANAF i PLINACRO imaju vlastitu te da ne smijemo zapostaviti razvoj sekundarne mreže.

'Za nekoliko mjeseci raspisat ćemo natječaj za novu bežičnu frekvenciju jer televizijski kanali su nakon digitalizacije oslobodili prostor za to. Mnogi su zainteresirani za tehnologije u bežičnoj mreži i već danas jamče prijenos barem 70 megabajta u sekundi', istaknuo je ministar graditeljstva.

Potencijal razvoja u energetskoj učinkovitosti


Energetsku učinkovitost i širokopojasni internet nazvao je dvjema investicijskim top temama koje se mogu realizirati izvanproračunskim sredstvima jer su toliko isplative da je lako pronaći investitore. No, problem je operacionalizacija jer zakonski okvir otežava i sprječava ozbiljnija ulaganja privatnih investitora, čak i države u DTK mrežu, zbog čega ga valja brzo mijenjati.

Vrdoljak
je podsjetio da je od 11.000 javnih objekata u kojima treba primijeniti sustav energetske učinkovitosti, samo 1.500 certificirano, a čak je dvije trećine sumnjive kvalitete. Već ove godine očekuje ulaganje u energetsku učinkovitost vrijedno stotine milijuna kuna, a sljedećih bi godina građevinarstvu, zaposlenicima i građanima ti projekti mogli pomoći s milijardama kuna.

U hrvatskoj Vladi svjesni su potencijala energetske učinkovitosti, isplativosti i povrata ulaganja o čemu se govori desetak godina, ali dosad nije napravljen kapitalan iskorak.

'Na prvom kolegiju u Ministarstvu pitao sam kolege zašto je to tako i nisu mi znali odgovoriti. Kako je nemoguće da realni sektor u tomu nije našao računicu, očito u operativnom dijelu nije bilo dobro okruženje, pa pripremamo velike promjene', najavljuje Vrdoljak.

U proračunu su osigurana značajna sredstva za energetske preglede i izradu novih certifikata, ali u Vladi su svjesni kako će to biti teško zbog pada BDP-a, opasnosti od pada kreditnog rejtinga i novog ciklusa recesije. Kada su se u najboljim vremenima od 2005. do 2007. godine gradile ceste i stanovi, država je na javne investicije trošila 5-6 milijardi kuna, a ove godine državi treba osam milijardi kuna za ulaganje kako bi pokrenula razvoj! I sve to u okolnostima nedostatka projektne dokumentacije, novca i onih koji pristaju na rizike jer okruženje nam ne vjeruje.

Vrdoljak:  Nema vremena za čekanje


'Dobili smo grace period od nekoliko mjeseci i u tom razdoblju moje ministarstvo mora predložiti Ministarstvu gospodarstva izmjene Zakona o učinkovitom korištenju energije, izmjene Pravilnika za certificiranje zgrada, tvrtki, sedam je takvih pravilnika, izmjene Zakona o proračunu i realizaciji proračuna kako bismo olakšali rad jedinicama lokalne samouprave. Za taj posao potrebni su nam mjeseci i plašim se da ćemo u formalnostima izgubiti vrijeme, da će nam pasti kreditni rejting, a nećemo krenuti u realizaciju. Mi to ne možemo čekati i zato tražimo modele kako djelovati u postojećem pravnom okviru, raspisati javne radove i krenuti s rekonstrukcijom nekoliko stotina javnih objekata koji su energetski pregledani. To znači priliv stotina milijuna kuna u građevinu, obrtnicima, malim i srednjim tvrtkama koje su platile najvišu cijenu krize i u kojima leži najveći razvojni potencijal. Zato će vlada u roku od mjesec i pol dana objaviti prve natječaje za projekte energetske učinkovitosti, a tvrtka koja će dobiti posao morat će jamčiti uštedu energije', zaključio je ministar Vrdoljak i ustvrdio da pritom nije problem nedostatak novca, nego znamo li to napraviti.

Glede legalizacije bespravno izgrađenih objekata u opticaju je više radnih verzija i izmjena Zakona koje Ministarstvo priprema, a ima čak 12 radnih verzija. Za desetak dana na internetu bi se trebao pojaviti prijedlog izmjene Zakona i otvoriti javna rasprava kako bi se legalizacija objekata provela što jednostavnije i lakše.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 10.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,302401 5,318356 5,334311
CAD 124 1 5,373318 5,389486 5,405654
CZK 203 1 0,277981 0,278817 0,279653
DKK 208 1 1,010147 1,013187 1,016227
HUF 348 100 2,390231 2,397423 2,404615
JPY 392 100 6,179448 6,198042 6,216636
NOK 578 1 0,837800 0,840321 0,842842
SEK 752 1 0,775236 0,777569 0,779902
CHF 756 1 6,964840 6,985797 7,006754
GBP 826 1 8,931256 8,958130 8,985004
USD 840 1 7,081029 7,102336 7,123643
EUR 978 1 7,512972 7,535579 7,558186
PLN 985 1 1,692415 1,697508 1,702601
=