Gospodarstvo PRORAČUNSKA RAČUNICA

Rezanje božićnica i regresa u drugom krugu

  • Autor: Z. Korda
  • 14.2.2012 9:30:43
  • 14.2.2012 7:00:00

Konačni prijedlog državnog proračuna predviđa nešto blaže rezove nego što je najavljeno proračunskim smjernicama. Veće uštede onemogućene su zbog nabujalih obveza prema poljoprivrednicima, koje je Vlada odlučila podmiriti prije provođenja radikalnih rezova u subvencijama. Čini se da su najslabija karika u Vladinim mjerama štednje planirani rezovi u izdacima za zaposlene pa je ministar Linić već nagovijestio mogućnost zadiranja u regres i božićnice

Umjesto nominalnog smanjenja od 4,6 milijardi kuna, proračunski rashodi smanjuju se za 3,45 milijarde kuna što znači da država u ovoj godini planira potrošiti 118,84 milijarde kuna, a očekuje da će u proračunsku blagajnu ući 108,95 milijardi kuna. Proračunski deficit ne bi trebao biti veći od 9,9 milijardi kuna. U usporedbi sa 2011. planira se smanjenje proračunskog deficita za pet milijardi kuna ili 1,4 posto BDP-a čime bi se već u 2012. osigurati spuštanje manjka opće države ispod 3 posto BDP-a.

Što se tiče proračunskih prihoda, ne bi trebalo biti većih iznenađenja. Stručnjaci smatraju da su oni realno postavljeni s obzirom na rast PDV-a i podcijenjenu stopu inflacije. Puno više sumnje analitičari i međunarodne institucije iskazali su u vjerodostojnost ostvarenja proračunskih rezova.

NAJVEĆI GUBITNICI SELJACI I ZAPOSLENI U JAVNOM SEKTORU

Uzimajući u obzir da dio proračunskih rashoda neizbježno raste zbog usklađivanja mirovina (480 milijuna kuna), povećanih izdataka za kamate (1,2 milijarde kuna) te ugovornih obveza koje su prenijete iz 2011. (952,5 milijuna kuna za poticaje u poljoprivredi), rezovi na ostalim proračunskim rashodima morali su biti veći od šest milijardi kuna.

Kao što je i najavljeno, najveća ušteda od 1,95 milijardi kuna planira se ostvariti na rashodima za zaposlene u državnoj upravi i javnom sektoru. Djelatnicima u državnoj upravi i javnim službama (zdravstvo, školstvo, kultura, socijalna skrb) smanjit će se posebni dodaci za 1,1 milijardu kuna te izdaci za rad na određeno vrijeme (za 400 milijuna kuna), prekovremeni rad (200 milijuna kuna) i posebne uvjete rada (90 milijuna kuna).

Iako stručnjaci upozoravaju da tako velike uštede nije moguće ostvariti bez promjena kolektivnih ugovora, Vlada je zasad ostala pri stavu da ima dovoljno prostora za rezanje bez zadiranja u stečena prava. To znači da će najprije svi ministri morati maksimalno reducirati prekovremene radne sate i angažiranje honorarnih suradnika. Tek ako to ne uspiju, u drugom krugu na red dolaze kresanje božićnica i regresa za godišnji odmor.

Milanović o proračunu
Na državnim subvencijama
planira se uštedjeti ukupno 933,5 milijuna kuna, i to najviše na poticajima za poljoprivrednike, koji će biti smanjeni za 817,3 milijuna kuna (sa 3,6 na 2,8 milijuna kuna) te na subvencijama HŽ-u kojemu će biti uskraćeno 258,7 milijuna kuna. Veliki uteg proračunu zbog kojeg nije bilo moguće ostvariti prvotno planirane uštede od 4,6 milijardi kuna pokazale su se ranije preuzete obveze poljoprivredi (dospjeli i neisplaćeni poticaji iz 2011.) koje dosežu 1,2 milijarde kuna, a vlada ih planira u cijelosti podmiriti u prvom dijelu 2012. Na taj način Milanović planira odobrovoljiti seljačke udruge i pripremiti teren za radikalno smanjenje ovogodišnjih subvencija.

ZA UŠTEDE NA MATERIJALNIM RASHODIMA NEMA PUNO PROSTORA

Značajne uštede u iznosu od 742,2 milijuna kuna planiraju se i na različitim naknadama građanima i kućanstvima. Budući da većinu navedenih rashoda čine mirovine koje će rasti za 322,5 milijuna kuna zbog usklađivanja, glavnina ušteda postići će na rashodima u zdravstvenom i socijalnom osiguranju. Racionalizacija u zdravstvu trebala bi biti prilično radikalna, pogotovo ako se u uzme u obzir očekivano smanjenje izvornih prihoda zbog nižih stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Vlada o proračunu
Na materijalnim rashodima
u svim ministarstvima planira se uštedjeti samo 212,8 milijuna kuna što pokazuje da iza Kosoričine vlade nije ostalo puno prostora za kresanje navedenih proračunskih stavki. Simbolične uštede ostvarit će se još na pomoćima koje se daju u inozemstvo i unutar opće države (135,8 milijuna kuna) te na ostalim rashodima poslovanja (220,5 milijuna kuna) te na rashodima za nabavu nefinancijske imovine (38 milijuna kuna).

KAKO ĆE VLADA FINANCIRATI DEFICIT?

Za financiranje manjka državnog proračuna Vlada u 2012. treba osigurati 9,9 milijardi kuna, a za financijske obveze prema domaćim i stranim kreditorima 11,3 milijardi kuna što ukupno iznosi 21,2 milijardi kuna. Većinu obveza u iznosu od 14,8 milijardi kuna Vlada planira pokriti izdavanjem vrijednosnih papira pri čemu najvećim dijelom (9,1 milijardu kuna) izdavanjem obveznica u inozemstvu. Ostatak novca planira osigurati zaduživanjem kod domaćih i stranih banaka i privatizacijom.

Država putem javnog natječaja planira privatizirati Croatia osiguranje u kojem će zadržati 25 posto plus jednu dionicu. Za Hrvatsku poštansku banku predviđa se dokapitalizacija za koju je zainteresiran EBRD te prodaju dionica u državnom vlasništvu mirovinskim fondovima.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 08.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,225583 5,241307 5,257031
CAD 124 1 5,284723 5,300625 5,316527
CZK 203 1 0,278271 0,279108 0,279945
DKK 208 1 1,010802 1,013844 1,016886
HUF 348 100 2,405390 2,412628 2,419866
JPY 392 100 6,151744 6,170255 6,188766
NOK 578 1 0,835013 0,837526 0,840039
SEK 752 1 0,769298 0,771613 0,773928
CHF 756 1 6,943795 6,964689 6,985583
GBP 826 1 8,834368 8,860951 8,887534
USD 840 1 7,018341 7,039459 7,060577
EUR 978 1 7,518047 7,540669 7,563291
PLN 985 1 1,695928 1,701031 1,706134
=