'Proračun je u suštini s prihodne strane objektivno postavljen. Ali treba objektivno reći, povećanje stope PDV-a sa 23 na 25 posto će samo jednim dijelom biti amortizirano povećanjem odbitnog dijela stope poreza na dohodak i uvođenjem međustope. Drugim riječima, po prosječnom kućanstvu ostat će potreba rasta računa negdje oko 100 kuna mjesečno, a amortiziranje koje će nastupiti uslijed promjena u sustavu poreza na dohodak iznosit će svega desetak posto. Dakle, 70 posto tog novog tereta koji će se pojaviti past će izravno na potrošnju hrvatskih kućanstava', tvrdi Lovrinčević.

Što se tiče rashodne strane proračuna, smatra da je dobro smanjenje u pojedinim kategorijama, ali ističe da iz Vladinih najava nije jasno treba li promijeniti normativni okvir. 'Naime, tamo gdje su postavljena pojedina smanjenja postoje određeni ugovori. Ti ugovori su obvezujući u smislu kolektivnih ugovora u javnom sektoru i oni ograničavaju smanjivanje pojedinih vrsta izdataka, npr. za prekovremeni rad, za jubilarne nagrade. Te ugovore treba promijeniti da bi taj proračun kao takav imao smisla', poručuje Lovrinčević.

Smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje, prema Lovrinčeviću, vrlo je rizičan potez. Ističe da će teret smanjenja doprinosa sigurno pasti na građane, a neizvjesno je hoće li poduzetnici iskoristiti oslobođeni novac za investicije.

'Oko 1.200 kuna godišnje će u prosjeku platiti više svako hrvatsko kućanstvo da bi ostavilo novac gospodarstvu. To je jedan od poteza koji će imati svoje dobre i loše strane. Naime, doći će sigurno do obaranja domaće potrošnje, što bi moglo voditi cijeli sustav u recesiju ukoliko ne dođe do oporavka investicijske aktivnosti', smatra Lovrinčević dajući do znanja da poduzeća mogu iskoristiti rasterećenje na različit način – za povećanje investicija, povećanje dobiti, a mogu je raspodijeliti i zaposlenicima.

'Dakle, s jedne strane, imate siguran pad prihoda, a s druge strane imate uvjetovan rast prihoda od PDV-a, ovisno kako će se ponašati potrošnja i hoće li jedan dio ljudi otići u sivu ekonomiju. To je vrlo rizična situacija na koju se Vlada odlučila i vjerojatno je zbog tog rizika odlučila da ovo očekivano smanjenje stope PDV-a za turizam prebaci u iduću godinu, kad vidi kako se uopće puni proračun', ocjenjuje Lovrinčević.

Prema njegovim procjenama, projicirani rast BDP-a od 0,8 posto sigurno se neće ostvariti. 'Bit će gospodarski pad vjerojatno oko jedan posto', prognozira Lovrinčević.

Pritom ističe da će inflacija biti osjetno viša od projicirane u Vladinom dokumentu te zaključuje 'da bi u nominalnom iznosu Vlada mogla prikupiti planirani iznos prihoda, ali će zato realni pad standarda građana biti veći jer će biti veći rast cijena'.