To je usporavanje inflacije na godišnjoj razini s obzirom da je stopa inflacije u studenom prošle u odnosu na studeni 2010. godine iznosila 2,6 posto.

U godišnjem su prosjeku cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, bile više za 2,3 posto.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u prosincu u odnosu na studeni najviše su pale cijene odjeće i obuće, u prosjeku za 4,2 posto i to zbog blagdanskih i sezonskih sniženja. Slijedecijene komunikacija koje su, zbog akcijskih ponuda, u prosjeku na mjesečnoj razini pale za 2,3 posto, a niže cijene benzina utjecale su i na pad cijena prometa koje su u prosincu u odnosu na studeni bile niže u prosjeku za 1 posto. Na mjesečnoj su razini smanjene i cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja (blagdanske akcije) u prosjeku za 0,2 posto.

U prosincu su u odnosu na studeni porasle cijene zdravstva i to za 0,4 posto, cijene prehrane i bezalkoholnih pića te cijene ostalih dobara i usluga u prosjeku su u svakoj skupini bile više za 0,2 posto, a cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva za 0,1 posto.

Cijene alkoholnih pića i duhana, rekreacije i kulture, obrazovanja te cijene ugostiteljskih usluga u prosincu prošle godine ostale na razini cijena iz studenoga 2011.

Na godišnjoj su razini (prosinac 2011./prosinac 2010.) najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, za 5,2 posto, te cijene prehrane i bezalkoholnih pića, za 3,7 posto.

Cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva na godišnjoj su razini porasle za 3 posto, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje za 2,9 posto, ostalih dobra i usluga za 2,1 posto, te prometa za 2 posto.

U prosincu prošle u odnosu na prosinac 2010. godine najviše su pale cijene komunikacija, za 9,5 posto, a statistika pad bilježi i kod cijena rekreacije i kulture za 0,6 posto.

U godišnjem prosjeku najviše su porasle cijene alkoholnih pića i duhana i to za 6,8 posto, na što je najviše utjecao 8,7 postotni rast cijena duhana.

Cijene prometa u dvanaest mjeseci prošle godine u odnosu na godinu prije porasle su za 6 posto, posebice zbog rasta cijena goriva i maziva za osobna vozila koje su u godišnjem prosjeku više za 13,3 posto.

Po podacima DZS-a, cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje u indeksu potrošačkih cijena imaju i najveći udio od gotovo 31 posto, porasle su u godišnjem prosjeku za 3,5 posto, a cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva za 2,8 posto.

Najveći pad u godišnjem prosjeku zabilježen je kod cijena obrazovanja koje su pale za 7,3 posto, te cijena komunikacija koje su niže za 4 posto.