Gospodarstvo 'KAPILARNI RAZVOJ'

Ministar Grčić otkrio kako misli pokrenuti gospodarstvo

Kao što je lanac čvrst koliko i najslabija karika, tako je i država snažna onoliko koliko i njezina najslabija regija. Zato je pitanje ravnomjernog razvoja usko vezano za jačanje konkurentnosti i kao takvo ključno u gospodarskom rastu i oporavku Hrvatske, koje će ulaskom u Europsku uniju samo još dobivati na važnosti pa ne čudi da su velika očekivanja od potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića, što je i poslužilo kao povod kratkom razgovoru oko prvih poteza i mjere nove Vlade na tom polju

Premda ga se još do prije koji dan spominjalo kao beskućnika nakon što je odlučeno da se MORH vraća u bivše sjedište na Krešimirovom trgu u Zagrebu, novi ministar Branko Grčić kaže da Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije do daljnjega ostaje na Krešimirovom trgu. Što se tiče navodne interne naredbe, kolege mu financ-ministra Slavka Linića da se u sklopu štednje broj ljudi u upravi ima smanjiti za barem deset posto, Grčić potvrđuje da bi i u njegovom resoru doista trebalo biti manje ljudi, ali i da ipak nije riječ baš o tolikom smanjenju. Također, iako se spominje smanjenje proračuna, Grčić ne dvoji da se ono neće odnositi na projekte u njegovom ministarstvu.

'S obzirom na jako puno operativnog rada, točne podatke znat ćemo nakon diverzifikacije svih projekata, a ljudski kadar koji djeluje kroz nekoliko agencija i u ministarstvu je dobro pripremljen, no ulaskom u EU potreba za ljudima će rasti jer nas čeka eksplozija projekata. Sada je, međutim, nekoliko područja koja su nam prioritetna: prvo je uspješno preuzimanje koordinacije europskih fondova bez stresova u smislu osiguranja kontinuiteta IPA programa, a potom i koordinacije izrade programa za strukturne eu fondove u prvoj polovici 2013. Velik broj projekata je u tijeku, poseban je cilj poduprijeti velike projekte, tim više što je u ovoj fazi Vladi važna i dodatna kapacitiranost za jačanje investicija', kaže Grčić.

Nakon pristupnih, ulaskom u EU, Hrvatska će moći koristiti sredstva strukturnih fondova i Kohezijskog fonda, pa tako Grčić podsjeća da se 'iz IPA-e godišnje može iskoristiti oko 140 do 150 milijuna eura. U prvih šest mjeseci članstva 2013. Hrvatska će imati na raspolaganju oko 450 milijuna eura, a u 2014. i kasnije oko milijardu eura, a jedna trećina novca bit će namijenjena velikim projektima prometne i okolišne infrastrukture'.

'Nadalje, drugi veliki segment rada Ministarstva odnosi se na regionalnu komponentu koja uključuje osnovnu infrastrukturu i jačanje malog i srednjeg poduzetništva. Pritom su posebno važni ljudski resursi, kao i inovacijski projekti pri čemu će važnu ulogu igrati i Ministarstvo znanosti kao operativna spona te Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO (središnja ustanova za razvoj i unaprjeđenje inovacijskog i tehnologijskog sustava – op.a.). Namjera je spustiti se prema lokalnoj razini, poduzetnicima, obiteljskim gospodarstvima i NGO-ima, jačati ih kao konzultantske institucije te stvoriti mrežu institucija za regionalni razvoj. I na kraju, ne treba zaboraviti treći segment rada ovog Ministarstva - stambeno i socijalno zbrinjavanje prognanika, izbjeglica i povratnika', kaže Grčić.

S obzirom da često govori o potrebi 'kapilarnog razvoja Hrvatske', objašnjava da time misli na 'regionalne i lokalne razvojne projekte poput komunalne infrastrukture, u ostvarenju kojih će pomoći i relativno povoljna sredstva Europske investicijske banke uz sufinanciranje koje mora osigurati država jer je cilj što više projekata da bi se pokrenuo investicijski ciklus kojim bi se kompenziralo dio negativnih učinaka recesije. S obzirom na već spomenuto pitanje novca, ponavljam da će naša politika biti zaštita kapitalnih ulaganja jer građevina ili industrija ne mogu oživjeti ako ne zadržimo odgovarajuću razinu ulaganja'.

U kontekstu ravnomjernog razvoja i povlačenja novca iz europskih fondova često se spominje teritorijalni ustroj i podjela na regije, naime, bivša oporba, a sadašnja vlast upozoravala je da bi Hrvatska trebala što prije promijeniti trenutni ustroj postojeće tri tzv. NUTS2 regije, jer bi to omogućilo bolje korištenje eu fondova, a svojevremeno, osim posebne problematike područja od posebne državne skrbi, od otočana su dolazile inicijative za posebnom županijom s obzirom na specifične probleme. 'Što se tiče nove regionalizacije, ona bi mogla uslijediti kroz pet regija, ali o tome više u sljedećim mjesecima, a što se tiče državne brige – posebna uprava za otoke, koje treba dalje integrirati, ostaje u Ministarstvu, kao i ova posebna područja te Grad Vukovar nad kojima će država posebno brinuti', zaključuje Grčić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 03.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,239415 5,255181 5,270947
CAD 124 1 5,308983 5,324958 5,340933
CZK 203 1 0,277985 0,278821 0,279657
DKK 208 1 1,010416 1,013456 1,016496
HUF 348 100 2,393107 2,400308 2,407509
JPY 392 100 6,202648 6,221312 6,239976
NOK 578 1 0,838173 0,840695 0,843217
SEK 752 1 0,766234 0,768540 0,770846
CHF 756 1 6,982157 7,003166 7,024175
GBP 826 1 8,908496 8,935302 8,962108
USD 840 1 7,062185 7,083435 7,104685
EUR 978 1 7,516989 7,539608 7,562227
PLN 985 1 1,673603 1,678639 1,683675
=