Gospodarstvo ŠTO ĆE BITI SA ZLO-om?

Tri vlasnika šute o situaciji u Zračnoj luci Osijek

  • Autor: Kruno Kartus
  • 22.12.2011 18:22:36
  • 22.12.2011 17:49:57

Zaposlenici Zračne luke Osijek na čelu sa sindikalnim povjerenikom Ivanom Morom alarmantnim drže dvomjesečnu neisplatu plaća, za listopad i studeni, cipelarine te doprinosa na zdravstveno i mirovinsko osiguranje od lipnja ove godine. Za neisplate optužuje upravu ZLO-a, koju drži nesposobnom i glavnim uzrokom poslovanja s gubitkom, koji je 2010. godine iznosio 890 tisuća kuna

Gubitak je nastao jer je Grad Osijek (vlasnik petine tvrtke) lani prisilno naplatio komunalnu naknadu u iznosu od 1,1 milijuna kuna, iako je ZLO upozoravao da ta naknada treba biti desetak puta manja obzirom da je ne treba obračunavati za ukupnu površinu na kojoj se aerodrom nalazi. Okolo se nalaze zelene i manevarske površine, pa je kasnije odlučeno da se komunalna naknada za njih neće obračunavati, ali to nije vrijedilo za već dospjela dugovanja prema gradskoj upravi.

Gubitak u lanjskom poslovanju Moro i dio zaposlenika ipak su na jučerašnjoj konferenciji za tisak naglasili kao jedan od razloga za ostavku direktorice Blanke Strahonja. Od države kao većinskog vlasnika traže hvatanje u koštac s dugovanjima, najavljujući u protivnom štrajk radnika, kojih u tvrtki ima 44. 'Ići ćemo u štrajk i izaći na ulicu te tražiti svoja prava', najavio je mogući scenarij ogorčeni Moro.

Međutim, uz lanjski gubitak ZLO ima višemilijunska dugovanja prema raznim dobavljačima. Sudeći prema izvještaju o poslovanju tvrtke direktorice Strahonja dugovanja u 2010. godini dugoročne obaveze prema Privrednoj banci Zagreb iznose 2,7 milijuna kuna (u 2009. bilo je 1,12 milijuna kuna), obaveze prema domaćim i stranim dobavljačima 2,96 milijuna kuna, a krediti i zajmovi dva milijuna kuna.

Državi je očigledno u interesu nastavak rada Zračne luke Osijek jer godišnje uplaćuje znatne financijske potpore poslovanju, iako su se i one uvelike smanjile uslijed recesijske klime. Državna subvencija 2009. godine iznosila je 4,14 milijuna kuna, 2010. 3,477 milijuna, 2011. 1,595 milijuna, dok će 2012. i 2013. godine iznositi nešto manje od 700 tisuća kuna. Državna davanja tvrtki u tri godine smanjila su se šesterostruko.

'Važno je istaknuti da promet zrakoplova i putnika raste svake godine i popunjenost zrakoplova je sve bolja', naglašava Strahonja.

Prema najnovijim podacima, do kraja studenog ove godine kroz ZLO prošlo je 22.054 putnika i 1482 aviona (1082 u domaćem prometu). U usporedbi s lanjskom godinu broj aviona se udvostručio, a broj putnika uvećao za oko tisuću i pol. Ovaj aerodrom koristi nekoliko kompanija poput Croatia Airlinesa, Ryanair, Nouvelair i aviotaksi kompanija te poslovne avijacije.

Broj putnika povećao se, ali ipak je to samo sedmina kapaciteta aerodrom. Predviđeni kapacitet zračne luke iznosi 100 do 150 tisuća putnika godišnje. Budući da nema kargo transporta, nedovoljno se koristi i skladište od 2.400 četvornih metara otvorenog i zatvorenog prostora.

Veliki transportni kapaciteti nisu slučajno izgrađeni 1980. godine na toj lokaciji dvadesetak kilometara udaljenoj od Osijeka i Vukovara, na sredini puta između ta dva istočnoslavonska središta. Oba grada u to vrijeme bila su među najrazvijenijim industrijskim središtima Jugoslavije iz kojih se roba izvozila u inozemstvo, a putnici redovito putovali u Zagreb i Beograd.

Lokalni političari u Osječko-baranjskoj županiji zamislili su da barem dio tog prometa ožive nuđenjem jeftinije karte Dubrovnik - Osijek. Županija će dati 100 do 150 tisuća kuna kako bi avionska karta za jednodnevni izlet u Osijek umjesto 900 koštala samo 700 kuna. Očekivalo se da će u brojni turisti napustiti ljetni Dubrovnik, njegove zidine, Stradun i mogućnost bijega brodićem na pusti otok ili usamljenu plažu radi razgledavanja Osijeka.

S obzirom na to da nema industrije, nema ni kargo prometa, pa je prije nekoliko godina velika vijest bila kako će poljoprivredna tvrtka Žito iz Kanade uvesti krave. Žito je odustalo od uvoza, pa krave ipak nisu letjele.

Direktorica Strahonja uzda se u pomoć države (vlasnik 55 posto) jer je rješenje o prenamjeni sredstava za plaće već navodno doneseno, ali čeka se novi ministar radi potpisa. Osječko-baranjska županija i Grad Osijek, kao vlasnici 25 i 20 posto tvrtke, zasad šute.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 08.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,225583 5,241307 5,257031
CAD 124 1 5,284723 5,300625 5,316527
CZK 203 1 0,278271 0,279108 0,279945
DKK 208 1 1,010802 1,013844 1,016886
HUF 348 100 2,405390 2,412628 2,419866
JPY 392 100 6,151744 6,170255 6,188766
NOK 578 1 0,835013 0,837526 0,840039
SEK 752 1 0,769298 0,771613 0,773928
CHF 756 1 6,943795 6,964689 6,985583
GBP 826 1 8,834368 8,860951 8,887534
USD 840 1 7,018341 7,039459 7,060577
EUR 978 1 7,518047 7,540669 7,563291
PLN 985 1 1,695928 1,701031 1,706134
=