Obnavljanje snažnog gospodarskog rasta, ubrzavanje privatizacijskih procesa i komercijalizacija infrastrukture glavni su izazovi za novu hrvatsku Vladu u 2012. godini, poručili su stručnjaci EBRD-a na predstavljanju Tranzicijskog izvješća za 2011. u kojem se analizira napredak u reformama i ekonomskom razvoju u 29 zemalja od središnje Europe do središnje Azije
Europska banka za obnovu i razvoj Hrvatskoj u 2012. previđa rast BDP-a od dva posto, premda je Peter Sanfey, zamjenik direktora EBRD-a za strategiju i politiku, relativizirao tu procjenu ustvrdivši da je službena prognoza iz listopada u ovom trenutku možda malo previše optimistična s obzirom na negativne trendove u okruženju.
Ovogodišnje izvješće EBRD-a usredotočeno je na razumijevanje krize i njezine dugoročne učinke, ali i na nove perspektive za kućanstva i pojedince. Izvješće pokazuje da je aktualna kriza pogodila kućanstva u tranzicijskim zemljama znatno jače nego ona na Zapadu. O tome najbolje svjedoči rezultat istraživanja koji pokazuje da je čak 39 posto kućanstava iz zemalja u tranziciji smanjilo izdatke za hranu dok je na Zapadu to učinilo samo 11 posto kućanstava.
U Hrvatskoj je 'košaricu s hranom' smanjilo 36 posto kućanstava, pri čemu se među najugroženijima nalazi 20 posto kućanstava koja su snažno pogođena posljedicama krize. Umjereno je pogođeno oko 35 posto kućanstava, s blagim problemima suočilo ih se 15 posto, a kriza nije ni okrznula 30 posto hrvatskih obitelji.
Glavni uzročnik smanjenja potrošnje kućanstava su krizni šokovi koji uključuju gubitak posla, smanjenje plaća i osobne bankrote. Na smanjenje potrošnje utječe i neučinkovita socijalna zaštita pri čemu se u izvješću EBRD-a ističe podatak da u Hrvatskoj samo 15,2 posto nezaposlenih prima naknadu.
Kućanstva u tranzicijskim zemljama posebno iscrpljuju krediti na crno i krediti s valutnom klauzulom, naglašava se u izvješću. U Hrvatskoj su 'krediti na crno' manji problem od onih s valutnom klauzulom. Najteže su pak pogođena zadužena kućanstva u tranzicijskim zemljama koje su pretrpjele snažnu deprecijaciju domaće valute, poput Mađarske.
U pogledu razvoja poduzetništva izvješće pokazuje da je udjel uspješnih poduzetnika početnika u tranzicijskim zemljama znatno manji nego na Zapadu. Jedan je od glavnih razloga za manju uspješnost nedostatak kapitala. Od hrvatskih poduzetnika početnika kojih samo 10 posto uspije razviti posao, u okruženju su uspješniji bugarski, mađarski srpski i slovenski poduzetnici. Najuspješniji tranzicijski poduzetnici su u Mongoliji gdje uspije više od 18 posto početnika, a značajno odskaču i poduzetnici u Albaniji, Češkoj i Slovačkoj.
Zsuzsanna Hargitai, direktorica EBRD-a u Hrvatskoj, izvijestila je da je EBRD u 2011. pokrenuo 10 novih projekata vrijednih 190 milijuna eura. U narednom razdoblju EBRD će se u Hrvatskoj fokusirati na podršku restrukturiranju i jačanju konkurentnosti, financiranju infrastrukturnih projekata neophodnih za rast privatnog sektora te asistiranju u privlačenju sredstava iz fondova EU-a.
