'Sugerirao bih Upravi Ine, a to ću i napraviti na Nadzornom odboru, da se napravi studija isplativost kupnje', kazao je u telefonskom razgovoru za Hinu predsjednik Inina Nadzornog odbora Davor Štern.

I profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu Igor Dekanić kao mogućeg kandidata navodi Inu. 'Ina svakako, ako ima interesa, dovoljno sredstva i potencijala i ako Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) dopusti tu kupnju', kaže Dekanić.

No, Štern smatra da je problem koncentracije moguće lako riješiti. Ina primjerice ima više od 400 benzinskih postaja u svom portfelju, a sigurno je da bi se njih oko 150 moglo dati u franšizu, kaže Štern na upit da li bi propisi o ograničenju koncentracije mogli biti zapreka Ininoj kupnji OMV-ova poslovanja u Hrvatskoj.

'To je dobar lanac, dobre benzinske postaje, dobro uhodane. U svakom slučaju mislim da će kupaca biti', kaže Štern.

Štern i Dekanić smatraju da bi među potencijalnim kupcima ponajprije mogle biti naftne kompanije koje su već prisutne na hrvatskom tržištu kao što su ruski Lukoil, slovenski Petrol, možda i MOL preko Tifona, a potom možda i dvije ruske kompanije prisutne u Srbiji i BiH Gazprom Neft i Zarubezhneft.

Naftni stručnjak i konzultant Jasminko Umičević pak upravo te dvije ruske kompanije i slovenski Petrol izdvaja među tri potencijalno najzainteresiranija kupca.

Gazprom Neft je većinski vlasnik, 51 posto, srpskog NIS-a koji je 'zahuktao' modernizaciju rafinerije u Pančevu, što će mu omogućiti preradu oko 6 milijuna tona, a kako sve ne mogu plasirati na srpskom tržištu imaju velike količine za izvoz, objašnjava Umičević i dodaje kako je najbolja zarada, kada se posjeduje rafinerija, kada se kontrolira cijeli lanac.

Stoga je, po njemu, i ruski Zarubezhnef, koji u vlasništvu ima rafineriju u Bosanskom Brodu koja se također rekonstruira i povećava kapacitet, mogao biti zainteresiran. 'Najlogičnije im je prijeći u Hrvatsku i dobiti uhodane OMV-ove pumpe koje su među najbolje vođenima i održavanim u Hrvatskoj, a koje su nabolje u BiH', kaže Umičević.

Među glavna tri kandidata on svrstava i slovenski Petrol koji je prisutan u Hrvatskoj i trenutno je u investicijskom zamahu i dobro stoji. 'Ima logike da kupe OMV-ove benzinske. Da li su spremni platiti cijenu kao Rusi, nisam siguran', kaže Umičević.

On najavom OMV-a da razmatra prodaju svojih podružnica u Hrvatskoj i BiH nije iznenađen.

'OMV već duže vrijeme razmatra tu opciju i ona nema veze s Hrvatskoj i BiH u političkom smislu. OMV je odlučio, s obzirom na niske rafinerijske marže, napraviti restrukturiranje svog strateškog plana i povući se s tržišta koja direktno ne opskrbljuje derivatima iz svojih rafinerija i gdje nema značajniji udio na tržištu', objašnjava Umičević.

Dodaje kako je OMV u Hrvatskoj držao 17-18 posto tržišta u maloprodaji derivata, sada su na 13 posto, u BiH im je udio i puno manji (oko 8 posto), a ni Hrvatsku ni BiH ne opskrbljuju iz svojih rafinerija u Austriji i Rumunjskoj, već i za hrvatsko i BiH tržište opskrba uglavnom ide preko terminala u Omišlju i Kopru, odnosno u Pločama za što se roba uvozi s mediteranskog tržišta.