U HNB-u smatraju da banke sada imaju dovoljno likvidnosti da bi mogle sudjelovati u refinanciranju dugova države, ali i kreditiranju tvrtki
Najveći i najgori dio financijske krize, čini se, već je prošao. No cijeli svijet, pa tako i Hrvatska, strahuju od recesije, otpuštanja i vraćanja dugova. Hrvatske banke prebrodile su prvi udar, štednja se ponovno povećava, ograničenja popuštaju, a inozemni izvori novca se odmrzavaju.
Božićno vrijeme bankarima je, čini se, donijelo olakšanje. Prije samo dva mjeseca iz banaka su povučeni milijuni eura, dotok novca je zaustavljen, a s njime i kreditiranje. Na sreću, građani su se ponijeli odgovorno. Nisu nahrlili po svoje ušteđevine, HNB je pravodobno reagirao, a i država je priskočila u pomoć osiguravši većinu depozita. Sada štednja ponovno raste, kaže prvi čovjek Zagrebačke banke, pa i za iduću godinu planiraju rast kreditiranja.
'Imamo i dodatne izvore financiranja iz inozemstva, posebice iz Grupe Unicredita, i to je raspoloživo za naše klijente, posebice gospodarstvo. Znači, poslovanje je potpuno, potpuno normalno', istaknuo je Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke.
Gospodarstvu, suočenom sa svjetskom recesijom, hitno treba jači dotok novca. Samo za otplatu glavnice inozemnog duga državi dogodine treba više od milijardu eura. Kad su i HNB i Vlada nedavno rekli da nam u vraćanju duga neće trebati MMF, računali su, očito, na domaće financijaše. Mirovinski fondovi već su odradili svoj dio posla, a sada se pomoć u refinanciranju pristiglih obveza očekuje od banaka. 'Mi ćemo u tome u proporciji i u skladu s mogućnostima svakako sudjelovati', najavio je Luković.
A u teška vremena, osim državi, i građanima je teško vraćati dugove. Mnoge banke već daju poček rodiljama, a novost je da će u nekim bankama pravo na poček, ali i smanjenje kamata na sve kredite, imati i otpušteni radnici. 'Na ovaj način želimo da naši klijenti lakše prebrode negativne posljedice krize koje će biti usmjerene na njih ponaosob', rekao je Zdenko Matak iz Erste banke. Iako su, čini se, izbjegle financijsku krizu, banke su i te kako svjesne da njihovo buduće poslovanje i prihodi uvelike ovise i o državnim financijama i o poslovanju tvrtki, ali i o plaćama građana.
