FERDELJI O PORAŽAVAJUĆIM VLADINIM REZULTATIMA

'Borislav Škegro najbolji je primjer negativne selekcije u Hrvatskoj'

27.11.2011 u 15:31

Bionic
Reading

U Hrvatskoj vlada princip negativne selekcije, čega je najbolji primjer Borislav Škegro, a rezultati koje je Vlada ostvarila nakon pompozne objave plana oporavka i izlaska iz krize apsolutno su porazni, ustvrdio je Vladimir Ferdelji, jedan od najoštrijih kritičara Vlade te predsjednik Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika CROMA, gostujući u HTV-ovoj emisiji 'Nedjeljom u 2'

'Rezultati koje je Vlada ostvarila nakon pompozne objave plana oporavka i izlaska iz krize su apsolutno porazni i obrnuti od svega najavljivanog. Najavili su smanjenje nelikvidnosti, a povećali su je sa 27 na 40 milijuna. Najavili su smanjenje deficita, a povećan je sa sedam na 14 posto. Zaduženost je narasla sa 43 na 47 milijardi eura, a nezaposlenost za dodatnih 80.000 ljudi, a najavljivali su sve obrnuto. Izvor tih problema su ili nedostatak znanja, ili osobni interesi ljudi koji su za to bili zaduženi', kazao je Ferdelji komentirajući usput i neke svoje dojučerašnje kolege u oštrom kritiziranju vodstva banskih dvora, koji su u međuvremenu postali članovi Vlade i stubokom promijenili svoje mišljenje.

'Kod nas vlada princip negativne selekcije. Tko ne iskoristi šansu i sve zabrlja, taj ostaje u igri. Najbolji primjer je Borislav Škegro. Njegov je program utemeljen na potpuno krivoj doktrini i direktno je uzrokovao današnje stanje, a on i dalje dijeli savjete i ima monopol na pamet', uzeo je Ferdelji konkretan primjer. Međutim, što s Nadanom Vidoševićem, koji je također nošen valom kritika zbog (ne)vođenja Hrvatske gospodarske komore i čiji je rad Ferdelji branio, a brani ga i dalje. 'HGK je nezahvalno voditi. S jedne strane ovisi o državi, a s druge ima članice koje su nezadovoljne ekonomskom politikom države. Vidošević uspješno balansira između tih snaga, a to nije lako', konstatirao je Ferdelji, inače i predsjednik uprave Elektrokontakta, najvećeg svjetskog proizvođača nekih dijelova za stakloeramičke štednjake.

On je, međutim, često na zub uzimao guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog, a danas tvrdi da je njegova kritika politike HNB-a pogrešno protumačena. 'HNB je odradio dobre stvari u okviru onoga što je mogao. Kriv je Zakon o HNB-u koji je usmjeren samo na to da se očuva stabilna kuna i to je Rohatinski odradio sasvim pristojno, iako nam je valuta već 15 godina precijenjena. Problem je u tome što HNB nije vodio računa o tome kakav će utjecaj takva monetarna politika imati na ukupnu ekonomiju i proizvodnju. HNB može oprati ruke od toga jer to formalno nije bilo u njihovoj domeni, već u domeni ministarstva financija i ekonomije', kazao je Ferdelji, koji je prije šest mjeseci u ime CROMA-e predstavio masterplan oporavka koji bi Hrvatsku trebao izvući iz krize i osigurati gospodarski rast od šest do 10 posto u srednjoročnom razdoblju.

'Pogrešna politika ubila je izvoz. U zadnjih 15 godina kuna je ojačala u odnosu na euro između nekoliko i 15 posto. Istovremeno je inflacija udvostručila cijene, plaće su porasle triput, a cijena energenata je narasla četiri puta. Rezultat je takav da izvoz čini nemogućim, a uvoznici na valutnoj razlici ubiru ogromne profite. Treba smanjiti porez na dobit izvoznicima, a povećati ga uvoznicima. Tako bi i državna blagajna bila punija, proizvodnja bi se potakla, a cijena takvog zahvata za građane bi bila neutralna. Budući investitori bi to prepoznali kao valutnu neutralizaciju i to bi ih sigurno privuklo', smatra Ferdelji.

Govoreći o zadacima buduće vlasti, istaknuo je reustroj u državnim poduzećima, koja raspolažu polovicom hrvatskih resursa. 'Država u njih mora postaviti dobre upravljačke odbore koji će odgovarati za svoj rad. Umjesto da dobivaju subvencije iz državnog proračuna, ona bi trebala iskoristiti ogromne resurse i puniti proračun. To se može postići, ali država mora odustati od principa da od poduzeća traži samo poslušnost, a ne rezultate', zaključio je Ferdelji.

Ponovno je upozorio da promjene treba pokrenuti odmah, a u osvrtu na stranke i njihove programe, kazao je da je HSLS-ov program najbliži masterplanu za gospodarski oporavak i izlazak iz krize, no kaže: 'Problem je u tome što su najveće stranke pred izbore objavile izborne, a ne gospodarske programe. Njih su prije svega slagali piarovci, koji više računa vode o reakciji društva na predložene ideje, a ne na održivost tih ideja.'

Tko god osvoji vlast, mora krenuti teškim putem pokretanja promjena, i to odmah jer je vremena sve manje. 'Ukoliko se pokrenu promjene, sljedeće godina bit će nam  najteža ikad, ali bi nakon toga stvari postupno mogle krenuti nabolje. Ukoliko se promjene ne pokrenu, još ćemo neko vrijeme polagano padati, održavajući privid da nam je dobro. A kad tresnemo, to će biti nešto o čemu će se u ekonomskim školama učiti pod nazivom hrvatski sindrom', ponovio je Ferdelji, uvjeren da će građani, koliko god im teško bilo, nagraditi onog koji će pokrenuti takve promjene.