Gospodarstvo SVE ZBOG BERLUSCONIJA

Dužnički problemi Italije uzdrmali svjetske burze

Na svjetskim su burzama polovicom prošloga tjedna cijene dionica oštro pale, zbog straha ulagača da će dužnička kriza zahvatiti i Italiju, no do kraja tjedna situacija se smirila, pa su burzovni indeksi nadoknadili sve gubitke

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna porastao 1,4 posto, na 12.153 boda, a S&P 500 indeks 0,8 posto, na 1.263 boda. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,3 posto, na 2.678 bodova.

Pod pritiskom oporbe, talijanski premijer Silvio Berlusconi najavio je u ponedjeljak ostavku nakon što parlament prihvati mjere štednje koje traži Europska unija. Na to su svjetska tržišta prvo pozitivno reagirala.

No, prijedlog Berlusconija da se održe prijevremeni izbori, a ne da se formira privremena vlada, izazvao je u srijedu veliku nesigurnost i skok prinosa na talijanske obveznice na 7,50 posto, najvišu razinu od uvođenja eura.

To je izazvalo oštar pad cijena dionica jer se prinos od 7 posto smatra kritičnim, dugoročno neodrživim troškom financiranja. Nakon dosezanja te razine, Grčka, Irska i Portugal zatražile su svojedobno pomoć od EU-a i MMF-a. No, Italija je prevelika da bi je takva pomoć spasila.

Kriza u Italiji ponovno je uzburkala europsku političku scenu. Pojavile su se špekulacije da njemački i francuski dužnosnici razmatraju drastične planove, među kojima i onaj o stvaranju čvršće povezane, ali manje eurozone, što je također negativno utjecalo na tržišta, pa su u srijedu cijene dionica na najvećim svjetskim burzama potonule više od 3 posto.

‘Europa se pomakla s grčke krize, kojom se može upravljati, do znatno većeg izazova u Italiji. Sada su potrebna radikalna rješenja da bi se podržala tržišta. No, štogod da se poduzme, Europa neće izbjeći recesiju’, kaže Frederick Neumann, analitičar u HSBC banci.

Ipak, krajem tjedna tržišta su se smirila jer se očekuje da će Berlusconija, koji je u subotu podnio ostavku, na čelu tehnokratske vlade zamijeniti bivši europski povjerenik Mario Monti.

Kriza u Italiji sasvim je u drugi plan gurnula grčke dužničke probleme, jer bi kolaps trećeg po veličini europskog gospodarstva izazvao znatno veće štete financijskom sustavu nego grčka kriza.

No, i Grčka je krajem tjedna napravila korak naprijed u rješavanju dužničke krize. Na čelo privremene vlade, koja će zemlju voditi do prijevremenih izbora u veljači iduće godine, imenovan je Lucas Papademos, bivši potpredsjednik Europske središnje banke.

Njegova bi vlada trebala provesti proces ratifikacije nove međunarodne pomoći i usvojiti mjere štednje, čime bi se izbjegao bankrot te članice eurozone.

Na smirivanje grčke drame pozitivno je utjecala i poruka ministara financija eurozone da će Ateni odobriti iduću ratu kredita, ako će se provoditi mjere štednje dogovorene s inozemnim kreditorima.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,3 posto, na 5.545 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,5 posto, na 6.057 bodova, a pariški CAC 0,8 posto, na 3.149 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks prošloga tjedna pao 3,3 posto, na 8.514 bodova.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 03.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,239415 5,255181 5,270947
CAD 124 1 5,308983 5,324958 5,340933
CZK 203 1 0,277985 0,278821 0,279657
DKK 208 1 1,010416 1,013456 1,016496
HUF 348 100 2,393107 2,400308 2,407509
JPY 392 100 6,202648 6,221312 6,239976
NOK 578 1 0,838173 0,840695 0,843217
SEK 752 1 0,766234 0,768540 0,770846
CHF 756 1 6,982157 7,003166 7,024175
GBP 826 1 8,908496 8,935302 8,962108
USD 840 1 7,062185 7,083435 7,104685
EUR 978 1 7,516989 7,539608 7,562227
PLN 985 1 1,673603 1,678639 1,683675
=