Gospodarstvo TUĐMANOV SAVJETNIK UPOZORAVA:

'Ulaskom u EU izgubit ćemo studentsku elitu!'

Trebamo hitno poboljšati kvalitetu sveučilišta, inače ćemo ulaskom u EU izgubiti svoje najtalentiranije studente, upozorava Đuro Njavro, dekan i suosnivač privatne Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta i nekadašnji gospodarski savjetnik Franje Tuđmana

Mogla bi nas snaći sudbina Litve, ističe Njavro, koja je nakon pristupanja u EU ostala bez 10 posto svoji studenata. Europa je, kaže, puna kvalitetnih i praznih sveučilišta kojima naše visokoobrazovne ustanove ne mogu konkurirati.

Otežavajuća je okolnost što značajne reforme moramo poduzeti već iduće godine kad smo svjesni da se dio proračuna za obrazovanje neće povećavati, tako da nas to dovodi u vrlo nezavidnu poziciju, smatra Njavro.

Bivši HDZ-ov prvak svoje upozorenje iznio je na današnjem okruglom stolu o ulozi obrazovanja u vraćanju konkurentnosti gospodarstvu i društvu, gdje su se sučelili stranački stratezi za školstvo.

Većina se složila s Njavrinom tvrdnjom, ali malo što se konkretno moglo čuti o tome kako bismo to spriječili.

Aktualni ministar obrazovanja Radimir Fuchs rekao je da ulaganja u obrazovni sustav ovise o prihodima i mogućnostima državnog proračuna. Nekih četiri posto BDP koje Hrvatska ulaže u školstvo (EU prosjek je pet posto) su takva kakva jesu i on misli da bi se više trebalo napraviti u njihovom učinkovitijem trošenju.

To je izazvalo reakciju bivšeg ministra obrazovanja iz vlade Ivice Račana, Gvozdena Flege koji je prebacio Fuhsu da on nema što misliti, već je trebao djelovati dok sjedi u fotelji ministra, a do sada nije ništa napravio. Najavio je da će Kukuriku koalicija ako dođe na vlast povećati iznos iz BDP koji ide na obrazovanje.

Na to se nadovezao Miroslav Rožić, bivši HSLS-ovac i HSP-ovac, a sada HSS-ovac 'poklopivši' i HDZ-ovca i SDP-ovca da su obojica kao ministri imali priliko da nešto naprave, ali osim velikih riječi izostala su njihova velika djela.

Istaknuo je da se u obrazovnom sustavu ništa neće promijeniti sve dok su učenici, nastavnici i profesori najpodcjenjenija profesija u Hrvatskoj.

Miljenko Šimpraga iz HSLS istaknuo je da njihov gospodarski program predviđa da će se svake godine u obrazovanje ulagati 0,5 posto više iz BDP-a, dok je Lesarov laburist Nikola Vuljanić rekao da su Hrvatskoj potrebna nadprosječna izdvajanja kako bi se naš obrazovni sustav po učinkovitosti približimo onima u razvijenim zemljama.

Raspravu je dodatno raspirila globalna ljestvice sposobnosti učenika, tzv. Pisa test, prema kojem su hrvatsku učenici na svjetskom začelju po znanju iz matematike, čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti. Upravo u onim segmentima na koje država troši najviše novca.

Za Rožića je to čvrst dokaz da su naši učenici neuki i nepismeni i da takvi dolaze na fakultete, što je iznerviralo Fuchsa koji mu je poručio da je takvom tvrdnjo uvrijedio čitavu akademsku zajednicu.

Ministar smatra da su Pisa testovi samo pokazali da učenici znanje koje imaju ne znaju na pravi način iskazati, što govori da je potrebno mijenjati način izvođenja nastave i poučavanja učenika od strane nastavnika. Vuljanić mu je na to replicirao da sve to znamo već 20 godina i da je sustav već trebalo promijeniti.

I ostatak društva se složio da u našim školama treba promijeniti praksu bubanja u učenje s razumijevanjem, što bi gospodarstvu donijelo kvalitetnije kadar, a time i povećalo njegovu konkurentnost.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još