Gospodarstvo MEĐUNARDONI MONETARNI FOND

Vlade moraju naučiti raspoznavati dobre od loših financijskih šokova

Informacije o kreditima koristan su pokazatelj koji vladama može pomoći razlikovati dobre od loših šokova u financijskom sustavu, konstatirao je Međunarodni monetarni fond u utorak u najnovijem izvješću

Kreditni plasmani pouzdan su pokazatelj dobrih šokova, kao što je rast gospodarskih aktivnosti kroz povećanje produktivnosti ali mogu ukazivati i na loše šokove, kao što su nagli skok cijena imovine i ublažena politika dodjele kredita, tumači MMF u analtičkim poglavljima redovnog izvješća o svjetskom financijskom sustavu.

Cijelo izvješće bit će objavljeno 21. rujna.

Stoga ukupne informacije o kreditima kao koristan dugoročni pokazatelj moraju biti dopunjene dodatnim pokazateljima, kao što je promjena udjela kredita u BDP-u.

MMF-ovi su analitičari izračunali da povećanje udjela kredita u BDP-u za više od pet postotnih bodova godišnje, uz skok cijena dionica za 15 posto ili čak više, povećava šanse za krizu u naredne dvije godine na 20 posto.

Među tržišno baziranim kratkoročnim pokazateljima koji ukazuju na moguće izbijanje krize već u narednim mjesecima MMF je izdvojio onaj utemeljen na razlici između kamate za međubankovne posudbe LIBOR i prekonoćnog indeksnog swapa OIS i na krivulji prinosa.

U MMF-u također podsjećaju da se vlade u amortiziranju rizika financijske krize mogu poslužiti kontracikličkim zahtjevima o kapitalu financijskih tvrtki, ukazujući i na potrebu za koordinacijom na međunarodnoj razini, ponajprije pri detektiranju osnovnog izvora šoka i upravljanja valutnim tečajevima.

Zabrinutosti oko Italije pogodile euro

Euro je u utorak oslabio prema ostalim značajnim stranim valutama na međunarodnim tržištima nakon što je postalo upitno hoće li Kina priskočiti u pomoć Italiji kupnjom obveznica, a dodatni pritisak stvorila mu je aukcija talijanskih obveznica na kojoj je Rim bio prisiljen platiti vrlo visoku cijenu zaduživanja. Gotovo istovremeno, vodeća gospodarstva u nastajanju razmišljaju o dodatnim kupovinama obveznica članica eurozone kako bi pomogla europskim zemljama koje su zaglibile u dužničkoj krizi

Euro se tako spustio na 1,3557 dolara nakon što je novinska agencija Market News International objavila da Kina možda neće kupovati talijanske državne obveznice. Prije te vijesti dosegnuo je nakratko 1,3696 dolara, temeljem napisa u Financial Timesu da je Italija pozvala Kinu da kupi njezine obveznice.

Prema jenu je tijekom dana jedinstvena europska valuta oslabjela za jedan posto, na 104,41 jena. I dolar je oslabio prema jenu, premda skromnih 0,2 posto, na 77,08 jena.

U odnosu na švicarski franak tečaj eura zadržao se gotovo nepromijenjen na oko 1,2030 franaka. Dolar je pak prema franku ojačao 0,3 posto, na 88,30 centima.

Euro se u utorak oporavio nakon ranijih gubitaka tijekom dana, no ne zadugo, a pod novim pritiskom prodaja našao se odmah po objavi rezultata s budno praćene aukcije koji su pokazali da je Rim bio prisiljen platiti višu cijenu zaduživanja pri prodaji novih petogodišnjih obveznica. Potom se njime trgovalo po tečaju od oko 1,3615 dolara.

'Rezultati aukcije pokazuju da je potražnja za talijanskim dužničkim papirima oslabjela, pa će euro teško moći nastaviti daljnji rast', kazao je Valentin Marinov, valutni strateg u Citiju.

Raspoloženje prema euru ostaje negativno zbog rastućih strahova od stečaja Grčke i potencijalnih posljedica toga na ostale zemlje u regiji.

Njemačka kancelarka Angela Merkel u utorak je izjavila da Europa čini sve što je u njezinoj moći da spriječi stečaj Grčke, upozorivši također da bi njezin izlaz iz eurozone izazvao domino efekt, te ga treba spriječiti pod svaku cijenu.

U ponedjeljak se euro spustio na 1,3495 dolara, najnižu razinu od veljače, te na najnižu razinu prema jenu u posljednjih 10 godina od 103,9 jena.

Vodeća gospodarstva u nastajanju razmišljaju o kupovini obveznica članica eurozone


Vodeća gospodarstva u nastajanju mogla bi razmisliti o dodatnim kupovinama obveznica članica eurozone kako bi pomogla europskim zemljama koje su zaglibile u dužničkoj krizi, izvijestio je u utorak brazilski list Valor Economico, pozivajući se na neimenovanog monetarnog dužnosnika.

Još nije uspostavljen konkretan dijalog o toj mogućnosti, izvijestio je list, napominjući da bi kupovine mogle biti ograničene na obveznice financijski solidnijih europskih zemalja.

Odluka bi mogla biti donesena 22. rujna na sastanku ministara financija i guvernera središnjih banaka Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike (BRICS) u Washingtonu, dodaje list.

Dužnička kriza potresa eurozonu već više od godinu dana da bi u posljednje vrijeme učestale spekulacije o mogućoj insolventnosti Grčke odnosno čak njezinom istupanju iz eurozone.

U brazilskoj i južnoafričkoj središnjoj banci nisu željeli komentirati izvješće Valor Economica. Identitet izvora informacije nije naveden.



  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 03.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,239415 5,255181 5,270947
CAD 124 1 5,308983 5,324958 5,340933
CZK 203 1 0,277985 0,278821 0,279657
DKK 208 1 1,010416 1,013456 1,016496
HUF 348 100 2,393107 2,400308 2,407509
JPY 392 100 6,202648 6,221312 6,239976
NOK 578 1 0,838173 0,840695 0,843217
SEK 752 1 0,766234 0,768540 0,770846
CHF 756 1 6,982157 7,003166 7,024175
GBP 826 1 8,908496 8,935302 8,962108
USD 840 1 7,062185 7,083435 7,104685
EUR 978 1 7,516989 7,539608 7,562227
PLN 985 1 1,673603 1,678639 1,683675
=