Gospodarstvo DALEKO JE IZLAZAK IZ KRIZE

Rast BDP od 0,8 posto je ekonomski nebitan

Recesija je Hrvatskoj odnijela 150.000 radnih mjesta te nas je vratila po vrijednosti bruto društvenog proizvoda pet godina unatrag. U tom svjetlu i rast BDP od malih 0,8 posto zabilježen u drugom tromjesečju treba pozdraviti, ali i jasno reći da to nije ni približno onome što nama treba

'Ovo je trunka optimizma', ocijenila je premijerka Jadranka Kosor pred svojim kabinetom podatak da je u godinu dana za samo 0,8 posto narasla vrijednost svega onoga što smo proizveli i uslužili.

Politički gledano razumljivo je da će predsjednica Vlade i HDZ-a istaknuti bilo kakvu pozitivnu gospodarsku brojku i zasluge za to, neizravno, tako pripisati sebi i ministarskoj ekipi koju vodi.

Međutim, premijerka je zaboravila napomenuti da je i taj minimalni rast podbacio u usporedbi s predviđanjima makroekonomskih analitičara koji su se nadali da će drugo tromjesečje završiti u plusu za 1,1 posto.

Još nepovoljnije je to što takav mali rast BDP nagovješćuje da ni u ostatku godine gospodarska aktivnost neće živnuti te da će biti teško dostižan cilj od jedan i pol posto rasta BDP što je Vlada optimistično, za razliku od analitičara, zacrtala u svojim gospodarskim smjernicama za 2011. godinu.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, smatra da će rast BDP ove godine biti pozitivan, ali ispod jedan posto što nikako ne ide u prilog tezi da smo na putu izlaska iz krize.

S njim se slaže i ekonomski analitičar Damir Novotny za kojeg je minimalan rast BDP u drugom tromjesečju tek pokazatelj toga da je konačno zaustavljen slobodan pad domaćeg gospodarstva odnosno da smo dotaknuli dno.

'Rast od 0,8 posto politički je interesantan, ali gledano makroekonomski, to je varijabla koja ne znači puno. Za razliku od drugih zemalja koje su se aktivnom politikom borile protiv recesije, mi smo dozvolili slobodan pad. Ali i to je bio jedan od mogućih pristupa kako se nositi s krizom. Sada nas čeka povratak svega izgubljenog, a za to nam trebaju stope rasta BDP od tri do četiri posto godišnje', kaže Novotny.

Profesor s Ekonomskog fakulteta Josip Tica smatra da nas je iz recesije izvukao prije svega izvoz i oporavak ostatka svijeta. Upozorava na važnost građevinskog sektora koji je zadnjih godina bio lokomotiva hrvatskog gospodarstva, ali kojem će trebati čitavo desetljeće da se oporavi.

'Građevinarstvo je izgubilo 30.000 do 40.000 radnih mjesta. Vlada naglašava kako je, zahvaljujući njezinim mjerama, u dvije godine prodano 1.500 stanova, a zaboravlja se da smo 2008. imali višak od 10.000 stanova. Ovakvim tempom oporavku tog sektora možemo se nadati za deset godina', ističe Tica.

Na daljnji pad poslova u građevinarstvu upozorava i Šantić što po njemu ukazuje na to kako će pad velikih kapitalnih investicija i dalje ostati najznačajnija prepreka gospodarskom oporavku.

Kada će Hrvatska dohvatiti potrebnih tri do četiri posto rasta bruto društvenog proizvoda što će značiti i otvaranje novih radnih mjesta? Vlada se u svojim smjernicama tome nada u 2013. pa još snažnije u 2014. godini. Prema MMF-u hrvatski BDP bi mogao postupno narasti i do tri posto, ali tek 2015. godine.

Međutim, ovih 0,8 posto zabilježenih u drugom tromjesečju govore nam i da je MMF bio previše optimističan.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 08.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,225583 5,241307 5,257031
CAD 124 1 5,284723 5,300625 5,316527
CZK 203 1 0,278271 0,279108 0,279945
DKK 208 1 1,010802 1,013844 1,016886
HUF 348 100 2,405390 2,412628 2,419866
JPY 392 100 6,151744 6,170255 6,188766
NOK 578 1 0,835013 0,837526 0,840039
SEK 752 1 0,769298 0,771613 0,773928
CHF 756 1 6,943795 6,964689 6,985583
GBP 826 1 8,834368 8,860951 8,887534
USD 840 1 7,018341 7,039459 7,060577
EUR 978 1 7,518047 7,540669 7,563291
PLN 985 1 1,695928 1,701031 1,706134
=