Gospodarstvo REAKCIJA NA HUB ANALIZU

Dalić: Zašto banke ne smanjuju kamate?

Ministarstvo financija reagiralo je na najnoviju analizu Hrvatske udruge banaka (HUB) o fiskalnoj politici i kamatnim stopama te zaključak da smo ušli u 'fiskalno crveno' priopćenjem u kojem iznosi nekoliko dodatnih činjenica važnih za sagledavanje ukupne problematike fiskalne politike, a među ostalim ističe i da bi postojeću analizu kamatnih stopa i njihovu vezu s rezultatima fiskalne politike trebalo nadopuniti s analizom financijskog i napose bankarskog sustava u Hrvatskoj

'Naime, jedna od jakih strana našeg gospodarstva je upravo financijskih sustav, koji se tijekom cijelog razdoblja krize pokazao vrlo zdrav i otporan na šokove. Posljednje dvije godine, financijski, a napose bankarski sustav krasi i činjenica da je vrlo likvidan. Upravo ovaj višak likvidnosti je jedan od važnih parametara snižavanja kamatnih stopa, što bi investicijske projekte u našoj zemlji učinilo jeftinijima te značajno povećalo naše izglede za brži i jači oporavak i gospodarski rast.

Na žalost, u proteklom razdoblju nismo bili svjedoci značajnijih korekcija na strani kamatnih stopa koje bi s obzirom na likvidnost bankarskog sektora, ali i neke druge parametre bila očekivana i opravdana', navode iz Ministarstva financija u komentaru na analizu, zaključke i preporuke najnovije analize HUB-a.

Podsjećajući da je fiskalna politika uvijek u fokusu interesa ne samo ekonomskih analitičara, nego i opće javnosti, te da je taj interes dodatno pojačan tijekom cijelog razdoblja svjetske ekonomske i financijske krize, iz Ministarstva podsjećaju kako je 'nemali broj ekonomskih stručnjaka koji su po izbijanju krize sugerirali kako bi fiskalna politika Hrvatske trebala biti čim ekspanzivnija i djelovati kontra ekonomskog ciklusa i na taj način ublažavati negativni trend ukupne ekonomske aktivnosti'.

'Vlada RH i Ministarstvo financija, kao nositelji fiskalne politike, tu preporuku nisu mogli prihvatiti, upravo zbog spoznaje da veći i širi deficiti znače još veće fiskalne neravnoteže. Tim više što je i prepoznato kako je kriza vrlo ozbiljna i kako je više nego ikad potrebna razborita i odgovorna fiskalna politika, usmjerena na očuvanje stabilnosti javnih financija, kao jednog od preduvjeta ukupne makroekonomske stabilnosti. U skladu s tim, a upravo imajući u vidu rizike na koje upozorava HUB analiza, Republika Hrvatska se visinom deficita i pogotovo visinom javnog duga zadržala ispod prosjeka EU', ističe se u priopćenju.

Iz Ministarstva ističu da proračun za ovu godinu upravo daje protuargument nekim zaključcima HUB analiza.

Proračunski deficit za ovu godinu je planiran na nešto višoj razini od prošle godine, ali iza toga se krije nekoliko važnih činjenica.

Iz Ministarstva pritom navode da je izmjenama u poreznim propisima iz sredine prošle godine, uz izostanak pojedinih jednokratnih prihoda, prihodna strana proračuna smanjena za 1 postotni bod BDP-a.

'Vlada RH je predložila ukidanje posebnog poreza na plaće i mirovine, kao i smanjenje poreznog opterećenja u sustavu poreza na dohodak upravo kako bi potaknula gospodarski oporavak, stimuliravši pri tome raspoloživi dohodak građana i sukladno tome oporavak BDP-a. Unatoč tome deficit je povećan za 0,5 postotnih bodova, što zorno pokazuje da je polovica smanjenja prihoda nadoknađena kroz smanjenje rashoda', ističu iz Ministarstva i podsjećaju i na zamrzavanje plaća zaposlenicima u državnim i javnim službama, privremeno ukidanje indeksacije mirovina, razne druge uštede na rashodnoj strani proračuna, a sve to u uvjetima rasta troškova kamata i povećanja broja umirovljenika.

'Iz razloga što je Vlada RH svjesna važnosti i nužnosti fiskalne konsolidacije je i donesen Zakon o fiskalnoj odgovornosti, koji ograničava rast rashoda što je ključ zatvaranja fiskalnih neravnoteža. To je jedna od mjera iz Programa gospodarskog oporavka čiji vidokrug nadilazi jedan proračun, nego baš suprotno, definira i postavlja fiskalna pravila za srednji rok', navodi se u priopćenju.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 08.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,225583 5,241307 5,257031
CAD 124 1 5,284723 5,300625 5,316527
CZK 203 1 0,278271 0,279108 0,279945
DKK 208 1 1,010802 1,013844 1,016886
HUF 348 100 2,405390 2,412628 2,419866
JPY 392 100 6,151744 6,170255 6,188766
NOK 578 1 0,835013 0,837526 0,840039
SEK 752 1 0,769298 0,771613 0,773928
CHF 756 1 6,943795 6,964689 6,985583
GBP 826 1 8,834368 8,860951 8,887534
USD 840 1 7,018341 7,039459 7,060577
EUR 978 1 7,518047 7,540669 7,563291
PLN 985 1 1,695928 1,701031 1,706134
=