Hrvatska drvoprerađivačka industrija mora požuriti s prilagodbom standardima EU-a inače bi mogla biti u opasnosti od konkurentskog zaostajanja, rečeno je na današnjem seminaru o prilagodbi drvne industrije zakonodavstvu EU-a u organizaciji Drvnog klastera
U Drvnom klasteru procjenjuju da trenutno više od 60 posto drvoprerađivačkih tvrtki ne ispunjava neke od europskih propisa, a posebno u površinskoj obradi finalnih proizvoda i postizanju minimalnih tehničkih uvjeta u primarnoj preradi.
Pored toga, oko 90 posto lakirnica u Hrvatskoj ne ispunjava uvjete za dobivanje dozvole za rad EU-a, a u sličnoj situaciji je i 80 posto malih pilana
Sudionici seminara upozoravaju da je tijekom pregovara prihvaćeno niz obveza koje domaća industrija može teško ispuniti bez da ugrozi svoju konkurentnost. To se prije svega odnosi na skupa postrojenja za obradu otpadnih voda, pepela i dimnih plinova koja bi trebala biti instalirana kako bi se udovoljilo zahtjevima EU-a.
Smjernice EU-a posebno su stroge i u površinskoj obradi drva gdje se traži upotreba novih materijala zasnovanih na vodi, a uvođenje tehnologija koje to omogućuju je skupo, rečeno je na seminaru.
Sudionici skupa okupljeni u drvni klaster smatraju kako zbog svega toga treba pojačati informiranje i edukaciju proizvođača te zatražiti prijelazna razdoblja za primjenu regulative EU-a.
U prilog tome govori slovensko iskustvo koje je iznio Marko Petrič sa ljubljanskog Biotehničkog fakulteta. On kaže da slovenski pregovarači nisu konzultirali industriju prilikom preuzimanja zakonodavstva EU-a, što je urodilo silnim problemima. Umjesto da prihvate minimalne europske standarde Slovenci su, kaže Petrič, uglavnom prepisali znatno strožu njemačku regulativu i opteretili industriju. Zbog toga dobar dio slovenskih tvrtki sedam godina nakon ulaska Slovenije u EU još uvijek ne ispunjava propisane tehničke uvjete, kaže Petrič.
