Na Prometnom fakultetu izrađena je studija Zagreba kao prometno-teretnog centra, koji bi za riječku luku koja ima fantastičan položaj, ali, zbog svog smještaja i nemogućnost širenja, odigrala ulogu – suhe luke (dry port).

Ideja je da se teret što kraće zadržava u Rijeci i otprema željeznicom u Zagreb (ranžirni kolodvor) gdje bi se obrađivali riječki kontejneri, pretvarali u vagone i slali dalje u Europu. Time bi se povećao kapacitet riječke luke, a Zagreb bi opsluživao druge europske gradove. Rijeka i Zagreb postali bi jedna cjelina, na samo sat vremena vožnje brzim vlakom.

Tomislav Mlinarić ističe da od Graza prema jugoistoku Europe ne postoji kvalitetan logistički centar, pa se nada kako će vlast prepoznati koliko je važno da postanemo logistička platforma ovog dijela Europe.

'Ako Hrvatska ne bude investirala u prometne projekte, postat ćemo crna rupa koju će svi zaobilaziti, samo što ovoga puta krivac ne može biti rat', smatra Mlinarić.

Ono što smo uspjeli u cestogradnji, upozorava Mlinarić, nismo u željeznici, kojoj nismo uspjeli osigurati stalan izvor financiranja. Kao prioritetne prometne projekte nabrojao je: rješavanje željezničkih čvorova Rijeka i Zagreb, izgradnja drugog kolosijeka na pruzi Rijeka - Zagreb na mjestima identificiranim kao uska grla (Zagreb - Ogulin, Dugo Selo - Koprivnica) i izgradnja Cargo centra Zagreb, čime bi Zagreb postao suha luka riječke luke.