U razgovoru za portal Hrvatske udruga dioničara - HUD prof. dr. Petar Novoselec, autor poglavlja 'Kaznena djela protiv gospodarstva' u nacrtu prijedloga novoga hrvatskog Kaznenog zakona, otkriva da će s novim zakonom hrvatski dioničari biti bolje zaštićeni od samovolje, neznanja i nesposobnosti menadžera
Potpuna je novina je novog zakona, koji bi uskoro trebao biti upućen u saborsku proceduru, koncept zaštite imovine u gospodarskom kriminalu od upravljačkog sloja. 'Uistinu možemo govoriti o novom konceptu zaštite imovine od kriminalnih radnji upravljačkog sloja, koji nije konzekventno proveden u važećem zakonodavstvu. Ključno gospodarsko kazneno djelo u važećem zakonu tretira se kao službeničko kažnjeničko djelo, što zapravo znači da se pripadnici upravljačkog sloja u gospodarstvu izjednačuju sa službenicima', kaže Novoselec najavljujući uvođenje novog kaznenog djela, zlouporabu povjerenja, pomoću kojeg će se jednostavnije procesuirati slučajevi u gospodarskom kriminalu.
'To kazneno djelo je, pored prijevare, apsolutno ključno u gospodarskom kriminalu', ističe Novoselec, dodajući da zlouporabe povjerenja na neki način sintetizira ili obuhvaća četiri dosadašnja kaznena djela, između kojih je bilo velikih preklapanja.
Pored zlouporabe položaja i ovlasti, to su zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju (čl. 292.), nesavjesno gospodarsko poslovanje (čl. 291.) i sklapanje štetnih ugovora (čl. 294.) po sadašnjem Kaznenom zakonu. Ova tri kaznena djela potpuno se ukidaju, dok zlouporaba položaja i ovlasti ostaje, ali samo za službene i druge odgovorne osobe, ali ne i za upravljački, menadžerski sloj. Dakle, zlouporaba povjerenja odnosi se isključivo na upravljački sloj
To je bitno, kaže Novoselec, zato što nositelji kapitala, imovine trgovačkog društva, ne upravljaju tom imovinom, barem ne u načelu, iako je moguće da i to čine, ali ne kao članovi društva. Dakle, s jedne strane imamo članove društva ili 'vlasnike' koji svoju imovinu povjeravaju na upravljanje menadžmentu, a s druge strane upravljački sloj (članove Uprave, menadžmenta i nadzornog odbora) koji s njome mora postupati s pažnjom dobrog gospodarstvenika.
'To u prvom redu znači da je ne smiju sebi stavljati u džep, nego da se moraju truditi ostvariti što veću dobit', pojašnjava Novoselec.
Što se tiče kazni, novi zakon ne donosi značajnije promjene. Za temeljni oblik kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju kazna se kreće od šest mjeseci do pet godina, a za štetu velikih razmjera predviđena je kazna od jedne do 10 godina
