SDP-ova zastupnica Dragica Zgrebec kazala je kako bi primjena zakonskih odredbi bila ograničena na ovu godinu, a njima se predviđa da se iznos novčane naknade nezaposlenim osobama u visini 70 posto osnovice produlji sa sadašnjih 90 na 180 dana.

Za nezaposlenu osobu koja je na radu provela od devet mjeseci do dvije godine novčana bi naknada trajala 180 dana umjesto 90 dana, za onu koja je na radu provela više od dvije, a manje od deset godina, novčana naknada trajala bi 360 dana (umjesto sadašnjih 120 do 330 dana), dok bi za nezaposlenu osobu koja je provela na radu više od deset godina naknada trajala 450 dana (umjesto sadašnjih od 360 do 450 dana).

Zgrebec je naglasila kako SDP, koji je predložio ukupno 25 antirecesijskih mjera, drži da u kriznoj 2009. treba ići s kratkoročnim (prema građanima) i dugoročnim (prema gospodarstvu) mjerama za suzbijanje krize.

Vladu je prozvala da time što je, unatoč sve lošijim makroekonomskim pokazateljima (pad industrijske proizvodnje i BDP-a, rast uvoza, negativna trgovinska i platna bilanca, rast nezaposlenosti), tek nedavno izašla s nekim mjerama, pokazala "socijalnu neosjetljivost i nebrigu prema građanima".

Te je prozivke u ime Kluba HDZ-a odbacio Boris Kunst, ističući da Vlada, za razliku od SDP-a, vodi racionalnu socijalnu i gospodarsku politiku.

Za SDP-ov prijedlog rekao je kako je ustavnopravno dvojben, budući da nezaposlene osobe dijeli u dvije skupine - one koji su ili će bez posla ostati od studenoga prošle do studenoga ove godine na koje bi se primjenjivao zakon, i na ostale nezaposlene.

"SDP predviđa da će u 2009. bez posla ostati 20 tisuća ljudi, a što je s ostalih 230 tisuća? Pa to bi izazvalo revoluciju na Zavodu za zapošljavanje", rekao je Kunst, dodavši kako bi za provedbu zakona iz proračuna trebalo izdvojiti oko 326 milijuna kuna, a ne 73 milijuna koliko predviđa SDP.

Kunst smatra da je takvo rješenje nepravedno prema onima koji su godinama na burzi i nisu imali nikakvih izgleda za zapošljavanje.

Gordana Sobol (SDP) podsjetila je, međutim, da su nejednaka socijalna prava već uvedena propisivanjem manje minimalne plaće za neke industrijske grane.

Navela je i da je u veljači zabilježen 45 postotni porast broja poslovno uvjetovanih otkaza, što smatra zvonom za uzbunu.

I njezin kolega Slavko Linić (SDP) smatra da Vlada ne bi smjela nemoćno slijegati ramenima pred činjenicom da će gospodarstvo biti prisiljeno skraćivati radno vrijeme.

Ustvrdio je da je za strukturnu krizu u gospodarstvu kriva neefikasna i skupa država, koja bi, smatra, iz proračuna morala otkloniti posljedice skraćenja radnog vremena, odnosno spriječiti da zbog toga padnu plaće.