Gospodarstvo UMIĆEVIĆ UPOZORAVA:

'Ina je bila na rubu bankrota, treba ispitati zašto!'

'Do danas nisu ispitani niti utvrđeni razlozi nastanka Ininog gubitka u 2008. od dvije milijarde kuna. Mislim da u tom razjašnjenju leži ključ za prevladavanje sukoba između Vlade i MOL-a', upozorava naftni konzultant Jasminko Umićević, bivši zamjenik generalnog direktora Ine i odnedavno glavni HSLS-ov čovjek za energetiku

Nakon samovoljnog odlaska iz Ine 2000, Jasminko Umićević je osnovao međunarodnu tvrtku Oil and Gas Consulting sa sjedištem u Londonu. Prošle godine vratio se u Hrvatsku, a prije dva mjeseca odlučio je ući u domaću političku arenu, i to u žutom dresu HSLS-a.

Vodite uspješan privatni biznis, politika vas dosad nije zanimala, što vas je natjeralo da sada zaplivate u političkim vodama, i to kao član HSLS-a?

Posljednju godinu i pol, nakon što sam se vratio iz Londona u Zagreb, intenzivnije sam promatrao i analizirao događaje i stranke na političkoj sceni. Upoznao sam čelnike većine glavnih stranaka, pa tako i predsjednika HSLS-a Darinka Kosora, koji je predstavljao pravo osvježenje i po nastupu, ali i po novim idejama.

U HSLS-u postoji odbor za gospodarstvo i energetiku, u kojem sjedi puno stručnih i pametnih ljudi. Kosor me pozvao da im se pridružim, a s vremenom je to preraslo u čvrstu suradnju, da bi mi zatim ponudio da postanem njegov savjetnik za energetiku.

Mislio sam, zašto ne? Hrvatska ulazi u jednu novu fazu. Prvih deset godina obilježio je rat i Franjo Tuđman. Drugih deset bili smo svjedoci ubrzane tranzicije i jednog sanaderovskog koruptivnog perioda koji je Hrvatskoj napravio ogromnu štetu.

Sada nas čeka novi period, kad Hrvatska ulazi u EU. Hrvatskoj trebaju novi ljudi. Smatram da je vrijeme da u politiku uđu ljudi koji su afirmirani i uspješni na svojim područjima djelovanja. Oni koju su se razvijali kroz stranačke sustave, koji u životu nisu zaradili jednu kunu, teško mogu biti pokretači promjena.

CROPIX /
Jasminko Umićević
Imate li ambicije ući u Sabor ili jednog dana postati ministar? HSLS je izvanparlamentarna stranka, mislite da se to može promijeniti na skorim izborima?


Nemam iluzije da će HSLS osvojit vlast, ali siguran sam da će s dobrim radom i dobrom kampanjom te novim ljudima uspjeti zauzeti poziciju koja će omogućiti da utječe na procese. Vjerujem da sljedeću vladu nakon jesenskih izbora neće biti moguće sastaviti bez potpore HSLS-a. U stranku će ući još nekoliko vrlo uglednih ljudi koji imaju što reći i koji će biti osvježenje na političkoj sceni.

Mene osobno u ovom trenutku tzv. čista politika, Sabor ili nešto slično ne zanimaju. Ne vidim se na nekakvoj izbornoj listi. Tu sam da ponudim stručnu pomoć na izradi ekonomskog i gospodarskog programa te sudjelujem u njegovoj realizaciji.

Ne bojite se da bi politika mogla negativno utjecati na vaš biznis?

Potpuno sam neovisan što se toga tiče. Imam biznis koji je europski. Moje područje rada nije Hrvatska. Trenutno radim na projektima u Rusiji, Kazahstanu, Turskoj, Slovačkoj... S te strane se ne bojim da će mi netko raditi probleme.

Prešao sam 50 godina, više se ne moram nikome dokazivati u profesionalnom smislu. Mislim da mogu pomoći u nekakvom, znam da će to zvučati patetično, javnom interesu, odnosno u interesu Hrvatske.

Krenimo onda s političkim pitanjima. Kako gledate na ulazak Hrvatske u EU? Jesmo li spremni?

EU je velika prilika za Hrvatsku. Ulazak u Uniju može nam pomoći da se lakše izvučemo iz trenutne situacije koja mnogima izgleda bezizlazno, ali samo ako budemo primjenjivali najbolje svjetske standarde i radili, kako se to kaže, by the book. Dobar primjer je Poljska, koja nije toliko osjetila krizu, za razliku od Grčke, koja se nalazi u gotovo predstečajnom postupku.

Smatram da ni monitoring EU-a koji se navodno predlaže za Hrvatsku ne bi nužno bio loš. Naša prednost je to što smo površinom mali, ali s ogromnim potencijalom turizma na Jadranu i proizvodnje hrane u kontinentalnom dijelu, stoga Hrvatskoj samo treba stručno i kvalificirano vodstvo.

Imenovani ste za glavnog čovjeka za energetiku u HSLS-u. Što mislite o hrvatskoj energetskoj strategiji?

Postojeća energetska strategija je skup lijepih želja, ali ipak je dobro da je imamo i da je relativno novijeg datuma. Realizacija, odnosno vjerodostojnost u realizaciji tog dokumenta nešto je sasvim drugo.

Uzmimo na primjer HEP - strategijom je predviđena izgradnja novih elektrana. Međutim, zbog neekonomskih cijena i odluke Vlade da se te cijene ne povećavaju izgradnja je upitna. Činjenica da je HEP prošle godine ostvario značajnu dobit ne leži u povećanoj efikasnosti ili realizaciji novih razvojnih projekata, već je isključivo rezultat dobre hidrološke situacije u prošloj godini.

Ove godine neće biti tako, a nemate poskupljenja električne energije. Drži se neekonomska cijena, a dok je to tako, znači da nemate razvoja. Država je 100-postotni vlasnik HEP-a i ona mora procijeniti što joj je važno - bolji profit kompanije, koja osigurava nove investicije, što znači dizanje cijena, ili pak zadržavanje postojećih razina cijena i kvazizaštita standarda građana.

Znači, vi ste za poskupljenje struje?

Činjenica je da su cijene struje i plina u Hrvatskoj podcijenjene. Međutim, lako je biti pametan bez odgovornosti. Generalno je pravilo da morate imati ekonomsku cijenu proizvoda, a posebno energenata, jer u suprotnom šaljete lošu poruku potrošačima. S ekonomskim cijenama raste i ušteda, ljudi se odgovornije ponašaju. Naše rezerve u smanjenju potrošnje su velike.

Treba li privatizirati HEP?

Generalno, ja nisam protiv toga, ali samo kad je riječ o novim projektima, izgradnji novih elektrana po principu joint venturea. To funkcionira vrlo dobro u termoelektrani Plomin, gdje je HEP-u partner njemački RWE.

Zašto su dosad izostale velike investicije, ne samo u energetici, već i u ostalim sektorima?

Prvo, nitko vam neće doći tamo gdje nije dobrodošao. Drugo, najveća koncentracija korupcije i kriminala bila je u državnim tvrtkama. Treće, velikim međunarodnim ulagačkim centrima bilo je dobro poznato kako se posluje u Hrvatskoj, gdje ste izloženi reketiranju od malih općinskih načelnika pa na gore.

Kako privući strani kapital i velike igrače?

Doći će sami. Već i sam ulazak Hrvatske u EU značit će mnogo. Povećat će se sigurnost kapitala i sigurnost povratka uloženog. Uvjeren sam da će rezultati antikorupcijske kampanje provedene u posljednje dvije godine imati ogroman rezultat na polju privlačenja kapitala.

Bit ćete sigurni da vas, kad već investirate novac, nitko neće reketirati, a ni maltretirati nakon što legalno uložite novac i započnete s radom. Pogledajte što se događa s Rockwoolom u Istri. Je li to jedina takva tvornica na svijetu? Nije. Je li to jedina takva tehnologija? Nije. Lako je ustanoviti zagađuje li ili ne, i kraj priče.

Posebno je važna sigurnost povrata i reinvestiranja kapitala radi razvoja kompanija, a ne da vas pogodi ovo što se dogodilo Ini. Vlada je odlučila uzeti 50 posto dobiti tvrtke kao dividendu.

Svima je jasno da je državi potreban novac za pokriće budžetskog deficita, no izvlačiti sredstva iz kompanije koja se tek dijelom oporavila i nalazi se u važnom investicijskom ciklusu dovršetka projekta rekonstrukcije rafinerija te modernizacije benzinskih postaja je neodgovorno.

Pogledajte samo kako izgleda većina Ininih benzinskih postaja. Pa to je sramota!

Spomenuli ste Inu. Kako riješiti sukob koji već mjesecima traje između Vlade i MOL-a?

Trzavice u odnosima između ta dva dioničara štete i jednoj i drugoj strani, a posebno kompaniji. Država je još davno trebala formirati jak stručni tim sastavljen od kvalificiranih pravnika i energetskih stručnjaka sa zadatkom izrađivanja analize svih zaključenih ugovora između Ine i MOL-a krajem 2008, odnosno početkom 2009. godine, te s posebnim osvrtom jesu li ti ugovori zaključeni u skladu sa zakonima.

Admir Buljubasic / CROPIX
Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine
Javnost je tako nešto očekivala, posebice nakon što je provedena rasprava na saborskom istražnom povjerenstvu. Velik broj kontradiktornih izjava direktnih aktera i pregovarača zaključenih ugovora zapravo je ukazivao na potrebu njihove stručne analize. To je izostalo i posljedice se vide u svakodnevnom zaoštravanju odnosa između dvaju najvećih dioničara Ine.

Očito je da ad hoc mjere i jedne i druge strane ne pridonose stabiliziranju stanja. Posebno je važno održati stabilnost poslovanja Ine koja nakon ogromnih gubitaka 2008. godine i nešto manjih u 2009. počinje ostvarivati povoljne financijske rezultate.

Treba naglasiti da taj povoljniji rezultat poslovanja prvenstveno proizlazi iz dovršenja projekta proizvodnje nafte i plina u Siriji i sjevernom Jadranu, a ne, kao što neki posljednjih dana manipuliraju, zbog dobrog upravljačkog modela Inom. Da budem jasan, to nema veze s MOL-om, a posebno ne s trenutnim, upitnim modelom upravljanja Inom, koji de facto daje MOL-u ovlasti za samostalno upravljanje kompanijom.

Projekti u naftnoj industriji su dugoročni, zahtijevaju dugoročna ulaganja kao što je to, naprimjer, projekt istraživanja u Siriji, započet još 1999. godine, u vrijeme kada je generalni direktor Ine bio Davor Štern, današnji predsjednik Nadzornog odbora.

Isto tako, nepokretanje, odnosno nedovršavanje modernizacije Ininih rafinerija u posljednjih deset godina te netransparentna nabava glavne sirovine – sirove nafte - bacili su Inu krajem 2008. na koljena te doveli na rub bankrota.

Sjetimo se Inina duga prema državi od preko dvije milijarde kuna. Do danas nisu ispitani ni utvrđeni razlozi nastanka tih gubitaka u 2008. godini. Mislim da u tom razjašnjenju leži ključ za prevladavanje problema između Vlade i MOL-a.

Zbog čega je MOL krenuo u stjecanje većinskog paketa, kad praktički već upravlja kompanijom?

O tome možemo samo nagađati. Ima raznih teorija. Mislim da su istini najbliži oni koji kažu da postoji nešto što mi ne znamo, što je dogovoreno prilikom pregovora o upravljačkim pravima krajem 2008. i početkom 2009. godine.

Mislim da se MOL opire propitivanju i analizi trenutačnog upravljačkog modela temeljem kojeg de facto samostalno upravlja kompanijom, a za to nije platio premiju drugom dioničaru, jer želi zadržati status quo.

Nije uobičajena praksa u svijetu da u situaciji kad postoji tako mala postotna razlika između najvećih dioničara, da jedan dioničar drugom na taj način preda upravljanje kompanijom. Dapače, i jedan i drugi dioničar ulažu značajne napore i sredstva da se to ne bi dogodilo.

Mislim da MOL želi postići 50 posto udjela zato da bi održao postojeći upravljački model.

CROPIX / Igor Sambolec
Ivo Sanader, bivši premijer koji je Inu prepustio Mađarima
Kako će se raspleti čitava situacija? Treba li Vlada tražiti novog strateškog partnera?


Ukoliko promatramo i analiziramo MOL u svjetlu postignutih poslovnih rezultata, posebice na području downstreama, dakle rafinerijske prerade i prodaje naftnih derivata, mogu reći da je MOL vrhunska, odlično vođena kompanija.

Mislim da je MOL pravi strateški partner za Inu, samo ga hrvatska Vlada kao, u ovom trenutku suprotstavljena strana, treba ponovno pozvati za pregovarački stol te preustrojiti način upravljanja kompanijom. Uvjeren sam da bi i MOL bio spreman pregovarati u tom smislu.

U tom je pravcu Vlada već djelomično, po mom mišljenju, i započela pripremu terena imenovanjem novih članova NO-a po kriteriju stručnosti, a ne političke podobnosti: Davora Šterna, Gordane Sekulić i Damira Vanđelića, koji su odreda stručni i kvalificirani za taj posao, a isto mogu reći i za nove članove Uprave Ine, Ivana Krešića, Davora Mayera i Niku Dalića.

Spomenuli ste Niku Dalića, supruga ministrice Martine Dalić. Je li i u njegovom slučaju kriterij za imenovanje bila stručnost ili podobnost?

Osobno ne poznajem gospodina Dalića, no prema informacijama kojima raspolažem, a i njegovim dosadašnjim razvojem karijere u Ini, mislim da se radi o vrlo stručnoj osobi koja zaslužuje imenovanje na poziciju člana Uprave Ine, a to što mu je supruga istovremeno ministrica, smatram više kuriozitetom ili pak slučajnošću.

Pravi kriterij političke i inih podobnosti u Ini primjenjivan je u posljednjih 10 godina, za vrijeme direktorovanja Tomislava Dragičevića, a posebno nakon 2004. godine, kada je u Ini zaposleno nekoliko stotina ljudi po kriteriju obiteljske povezanosti i pripadnosti političkim opcijama.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 03.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,239415 5,255181 5,270947
CAD 124 1 5,308983 5,324958 5,340933
CZK 203 1 0,277985 0,278821 0,279657
DKK 208 1 1,010416 1,013456 1,016496
HUF 348 100 2,393107 2,400308 2,407509
JPY 392 100 6,202648 6,221312 6,239976
NOK 578 1 0,838173 0,840695 0,843217
SEK 752 1 0,766234 0,768540 0,770846
CHF 756 1 6,982157 7,003166 7,024175
GBP 826 1 8,908496 8,935302 8,962108
USD 840 1 7,062185 7,083435 7,104685
EUR 978 1 7,516989 7,539608 7,562227
PLN 985 1 1,673603 1,678639 1,683675
=