DANI RODRICK

'Ulazak Hrvatske u EU je kontroverzan'

26.05.2011 u 15:37

Bionic
Reading

Na konferenciji u Bolu posvećenoj ekonomskom rastu predavanje je održao Dani Rodrick, profesor s Harvarda i jedan od vodećih autoriteta za pitanja rasta i razvoja. Ulazak Hrvatske u EU smatra kontroverznim pitanjem

Prvog dana konferencije 'Izazovi Europe: Rast i konkurentnost – preokretanje trendova', koja se održava u Bolu na Braču, predavanje je održao Dani Rodrick, jedan od najutjecajnijih ekonomista današnjice, izvještava magazin Banka

Dani Rodrick, harvardski profesor, održao je zanimljivo predavanje o paradoksima globalizacije, temi kojoj je posvećena njegova najnovija knjiga. Rodrick razvija tri premise koje, po njegovom priznanju, nisu inovativne i originalne, ali skupa daju važne implikacije.

Tržišta trebaju netržišne institucije kako bi funkcionirala, jer sama ne mogu prevladati svoje manjkavosti. Netržišne institucije trebale bi ispraviti tržišne neuspjehe, poput asimetričnih informacija na financijskim tržištima i dati tržištima legitimitet.

Legitimitet, usprkos pojavi supernacionalnih organizacija, i dalje dominantno dolazi iz nacionalne države. Zakoni koji donose države i koje daju legitimitet tržištu trebaju ovisiti o kulturi, povijesti, razini dohotka i ostalim specifičnostima svake države.

Rodrik iz tri osnovne premise naglašava kako je globalizacija, koja pokušava unificirati globalna tržišta, zapravo paradoksalan proces jer pokušava negirati globalnu tržišnu topografiju i različitosti.

Paradoks globalizacije dovodi do globalizacijske trileme. Iz tri ponuđena ishoda, hiperglobalizacije, nacionalne suverenosti i demokratskih politika, mora se odabrati kombinacija jednog para, odričući se pritom jedne od karakteristika.

Hiperglobalizacija i nacionalna suverenost bile su ujedinjene zlatnim standardom, gdje je, zbog zajedničkih monetarnih politika koje su bile potrebne za održavanja zlatnog standarda, ograničena nacionalna suverenost.

Rodrick je citirao Thomasa Friedmana koji tvrdi da kad se ekonomija prošiti, nacionalna se politika smanji pa se, figurativno, javni izbor ograničava na Pepsi i Coca-Colu. Nacionalna suverenosti i demokratska politika bile su ujedinjene sporazumom u Bretton -Woodsu, gdje je hiperglobalizacija stavljena u drugi plan.

Zadnja kombinacija, ona hiperglobalizacije i demokratske politike, negira nacionalni suverenitet i uspostavlja globalnu vladu u kojoj ne postoje pojedine države. Kao očiti primjer ove kombinacije, Rodrick navodi Europsku uniju.

Iako je Europska unija hiperglobalizirano područje s regionalnom demokratskom vladavinom i opsežnom zajedničkom infrastrukturom (acquis communautaire ima više od 100.000 stranica), Rodrick naglašava da u EU nacionalna suverenost nije potpuno ukinuta što dovodi do problema.

Naime, ne odricanjem od suverenosti države se izlažu riziku, čime povlače u rizik i sustav u kojem su članice. Tako npr. postoji grčki rizik od 'defaulta' koji ima za posljedicu financijske probleme u cijeloj eurozoni.

Rodrick analizirajući ovu temu uspoređuje SAD s EU. Naime, ako Kalifornija iskusi financijske probleme, zajedničke federalne snage će riješiti kalifornijski dug. Ovim odricanjem suverenosti sustav postaje stabilniji, pa tako u SAD-u na postoji kalifornijski rizik, kao što u EU postoji grčki rizik.