Gospodarstvo GRAD NA VODI OD MILIJARDU EURA

Izgradi li se kanal, Pag će dobiti i svoju Veneciju

Ako izgradnja kanala grad Pag – Košljun dobije od struke zeleno svjetlo, širom će se otvoriti vrata za još jedan veliki građevinski projekt na otoku sira i čipke. Vrijedan više od milijardu eura, on predviđa kopanje još jednog kanala te gradnju, ni manje ni više, novog grada, i to na vodi, za 10.000 ljudi

Iza tog projekta nazvanog Biser Jadrana stoji Eduard Maržić, vlasnik tvrtke Hoteli Pag i kampa Šimuni, koji je nedavno na sebe privukao pažnju javnosti idejom da Hrvatska krene u veliku kampanju izgradnje umjetnih pješčanih plaža.

Uzor francuski Port Grimaud

Zasigurno još burniju reakciju, osobito od ekoloških udruga, može se očekivati na njegov projekt paške Venecije na kojoj, kaže, radi zadnje dvije godine. Ideja je nastala, prisjeća se, kad je prvi put došao u francuski Port Grimaud, gradić pored Saint Tropeza, izgrađen sredinom 60-ih u venecijanskom stilu.

'Radi se o jednom od najekskluzivnijih gradova na svijetu. Isti taj model prekopirali su i Španjolci koji su izgradili Empuriobravo za čak 80.000 ljudi. Ako to mogu napraviti Francuzi i Španjolci, zašto ne bismo mogli i mi', kaže Maržić koji je ubrzo s riječi prešao i na djela.

Stupio je u kontakt s projektantskom kućom Xavier Bohl koja je radila Port Grimaud. Francuzi su posjetili Pag i, tvrdi Maržić, oduševili se lokacijom te mu rekli da će otok dobiti najjaču turističku destinaciju u Europi.

Paški grad na vodi trebao bi niknuti pored mjesta Dinjiška na jugu otoka, u plitkoj uvali gdje se sad nalazi napuštena solana. Plan je da se izgradi 2.000 kuća, svaka s vezom za brod, namijenjenih prvenstveno prodaji.

Dva kanala

'To će biti isključivo obiteljske kuće za bogatije ljude. Oni će tu živjeti 12 mjeseci. Cijena kvadrata će se kretati od dvije-tri tisuće eura naviše, ovisno o poziciji', objašnjava Maržić dodajući da Španjolcima 30 posto od ukupne zarade od turizma dolazi od gostiju koji u Španjolskoj zapravo žive.

Projekt predviđa i izgradnju kanala dugog šest kilometara, uz njega bi se gradile elitne vile, a on bi se povezao s kanalom grad Pag – Košljun. Kanal od Dinjiška nekad davno je, kaže Maržić, već postojao i sad ga samo treba očistiti i proširiti.

Sve bi to činilo jednu cjelinu, tako da, u slučaju da Pag – Košljun otpadne, ništa neće biti ni od Bisera Jadrana. Maržić se time previše ne zamara, a nisu ga zabrinule ni peticije Zelenih protiv kanala Pag – Košljun koje je potpisala većina Pažana.

'Lako je pokupiti potpise od ljudi koji nemaju pravu informaciju. Gledajte, kad je na Pag došla prva trafostanica i kad su je iskrcali na obalu, Pažani su rekli da će zapaliti kuće, da će biti tragedije. Zašto? Zato što je tad bio jak lobi onih koji su prodavali petrolej. Trafostanicu su tad lijepo vratili na brod i ona je otišla na Rab. Tako je Rab dobio struju prije Paga. Sad se svi mi tome smijemo, a tako ćemo se jednog dana smijati i ljudima koji su protiv kanala Pag – Košljun', uvjeren je Maržić.

Kako bi razbio predrasude, planira čak organizirati za svoje sugrađane put u Francusku kako bi vidjeli Port Grimaud.

Lucija Bušić
Eduard Maržić
Biser Jadrana vrijedan milijardu eura

Idejno rješenje projekta je pri kraju, a za manje od mjesec dana, najavljuje Maržić, bit će predstavljeno javnosti. Promocija bi se trebala održati u zagrebačkom Muzeju Mimara.

Financijska konstrukcija još nije gotova, iako nas Maržić uvjerava da novac neće biti problem. Njegova procjena je da će sve koštati od milijardu do 1,2 milijarde eura.

'Imamo deset svjetskih grupacija zainteresiranih za ulazak u projekt. Sad nam to nije toliko važno jer sami možemo financirati početnu fazu. Kad krene gradnja, povezat ćemo se s velikim investitorima. Iako je riječ o projektu u kojem kupci kuća automatski financiraju gradnju svojih objekata', pojašnjava Maržić.

Još nije krenuo ni s kupovinom zemlje od koje je dio u državnom, a dio u privatnom vlasništvu. Nada se da će država uvidjeti važnost Bisera Jadrana za cjelokupni turizam i da tu ne bi smjelo biti problema, dok privatnim vlasnicima planira ponuditi opciju da postanu dioničari i imaju profit od projekta.

'Kineska poslovica kaže da put oko svijeta počinje prvim korakom. Ja sam prvi korak napravio, a hoću li doći do cilja, vidjet ćemo. Kao što sam se u ratu borio za domovinu, tako ću se boriti i da konačno postanemo prava turistička destinacija', u ratničkom tonu zaključuje Maržić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 03.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,239415 5,255181 5,270947
CAD 124 1 5,308983 5,324958 5,340933
CZK 203 1 0,277985 0,278821 0,279657
DKK 208 1 1,010416 1,013456 1,016496
HUF 348 100 2,393107 2,400308 2,407509
JPY 392 100 6,202648 6,221312 6,239976
NOK 578 1 0,838173 0,840695 0,843217
SEK 752 1 0,766234 0,768540 0,770846
CHF 756 1 6,982157 7,003166 7,024175
GBP 826 1 8,908496 8,935302 8,962108
USD 840 1 7,062185 7,083435 7,104685
EUR 978 1 7,516989 7,539608 7,562227
PLN 985 1 1,673603 1,678639 1,683675
=