Gospodarstvo SLOVENCI RAZOTKRILI IZVJEŠĆE

Bez državnih potpora Agrokor bi bio u gubitku

S obzirom da ne objavljuje svoja financijska izvješća, o prošlogodišnjem poslovanju Agrokora izvijestili su nas danas slovenski mediji, koji otkrivaju da bi prezaduženi Todorićev koncern bez državnih pomoći i izvanrednih prihoda 2010. godinu zaključio s gubitkom

Slovenski Dnevnik piše kako je iz konsolidiranog prošlogodišnjeg financijskog izvještaja Agrokora jasno da je namjera za preuzimanje Mercatora posljedica nužnosti sanacije vlastitog poslovanja.

Detaljnija analiza pokazuje da bi koncern Agrokor bez izvanrednih financijskih prihoda, koji su povećali dobit u prošloj godini, poslovao s gubitkom. Dobit prije oporezivanja iznosila je 50,1 milijuna eura, ali ona obuhvaća 23,8 milijuna eura državnih potpora, 35,8 milijuna eura dobiti od prodaje financijskih sredstava i tri milijuna eura dobiti od prodaje poslovne imovine. Bez državnih potpora i izvanrednih prihoda Agrokor grupa bi 2010. godinu završila sa 12,5 milijuna gubitka. 'Na osnovi tih podataka još je više neshvatljivo, kako su lako banke, vlasnici i vjerovnici Laškog i Mercatora prihvatili da se Agrokor, kroz razgovore s Pivovarnom Laško ozbiljno uključi u kupnju najvećih slovenskih poduzeća', piše Dnevnik.

Stagnacija prihoda, drastični pad novčanog toka

U izvješću se otkriva da su Agrokoru prošle godine stagnirali prihodi iz poslovanja te da je novčani tijek drastično pao. Prihodi od prodaje iznosili su 3,636 milijarde eura, za razliku od godinu prije kada su iznosili 3,606 milijarde eura. Rast prihoda od prodaje iznosio je samo 0,8 posto. Prihodi od trgovinske djelatnosti iznosili su 2,740 milijardi eura. Revidirana izvješća o novčanom tijeku pokazuju da je Agrokorova EBITDA - operativna dobit prije poreza kamata i amortizacije - iznosila 260 milijuna eura, što je pet posto manje nego prije godinu dana.

Za četvrtinu je pao novčani tijek iz poslovanja, sa 152 milijuna eura u 2009. godini na 113,8 milijuna eura prošle godine. Ovaj podatak presudan je za procjenu financijskog stanja Agrokora, jer pokazuje koliko novca generira kompanija za investicije i podmirivanje svojih obveza. Za usporedbu, ako se ignoriraju postojeće i nove obveze prema bankama, Agrokor bi samo za kupnju 23 posto Mercatora od Pivovarne Laško po cijeni od 211 eura trebao izdvojiti 194 milijuna eura. Ovi podaci pokazuju da bi se Agrokor trebao dodatno visoko zadužiti kako bi platio dionice Mercatora, odnosno da bi u sljedećoj fazi Todorićev koncern bio prisiljen osiromašiti slovensku kompaniju, prodajom njezinih nekretnina i društava kćeri, kako bi smanjili svoj financijski teret, zaključuju analitičari Dnevnika.

Dugovi sedam puta veći od kapitala

Godišnje izvješće pokazuje izrazito visoku zaduženost grupe i slab omjer između kapitala i dugova. U analizi se ističe da Agrokor u tvrtkama koje kontrolira ima velik broj manjinskih dioničara, na koje otpada 350 milijuna eura kapitala. Te tvrtke u kojima Agrokor nije jedini vlasnik generiraju većinu dobiti grupe. Analitičari Dnevnika smatraju da nedovršene akvizicije za Agrokor predstavljaju poslovni rizik budući da te tvrtke daju jamstva za zaduživanja Agrokora kao matične tvrtke. Analitičari Dnevnika tvrde da bi naplata korporativnih jamstava ugrozila opstojnost tih tvrtki, što bi moglo dovesti do tužbi manjinskih dioničara protiv Agrokora.

U analizi se navodi da je Grupa Agrokor krajem prošle godine imala 470 milijuna eura kapitala većinskog vlasnika i više od 3,1 milijardu eura dugova. To pokazuje da udio kapitala većinskog vlasnika u financiranju poslovanja iznosi svega 13 posto. Financijske obveze kompanije iznose nešto manje od 1,4 milijarde eura što znači da je omjer između financijskih obveza i kapitala 2,9. Analitičari upozoravaju i na visoke troškove financiranja koji dosežu kamatnu stopu od 11 posto.

Rok plaćanja skoro pet mjeseci

Analitičari upozoravaju i na dugačke rokove plaćanja obveza, koji čine kronični problem poslovanja Agrokora. Krajem prosinca 2010. Agrokor je dobavljačima dugovao 1,13 milijardi eura, a prosječan broj dana plaćanja prema dobavljačima iznosio je 146 dana, odnosno skoro pet mjeseci.

Glavninu prihoda Agrokor Grupi donosila je trgovina, u iznosu od 2,8 milijardi eura, dok je prehrambena industrija i distribucija donijela 1,3 milijarde prihoda. No ističe se da je gotovo polovicu prihoda proizvodnje i distribucije Agrokor ostvario kroz vlastiti maloprodajni lanac, dok je prihod tih tvrtki izvan grupe Agrokor iznosio samo 700 milijuna eura. Napominje se i da su prihodi grupe uglavnom vezani za hrvatsko tržište, koje je prošle godine činilo tri četvrtine svih prihoda, dok je većina financijskih obveza vezna uz euro. Na temelju analiziranih podataka analitičari Dnevnika zaključili su da je Agrokor izložen i velikom valutnom riziku koji se prošle godine i realizirao kroz negativne tečajne razlike od 50 milijuna eura.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 08.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,225583 5,241307 5,257031
CAD 124 1 5,284723 5,300625 5,316527
CZK 203 1 0,278271 0,279108 0,279945
DKK 208 1 1,010802 1,013844 1,016886
HUF 348 100 2,405390 2,412628 2,419866
JPY 392 100 6,151744 6,170255 6,188766
NOK 578 1 0,835013 0,837526 0,840039
SEK 752 1 0,769298 0,771613 0,773928
CHF 756 1 6,943795 6,964689 6,985583
GBP 826 1 8,834368 8,860951 8,887534
USD 840 1 7,018341 7,039459 7,060577
EUR 978 1 7,518047 7,540669 7,563291
PLN 985 1 1,695928 1,701031 1,706134
=