'Nisu donijeli ništa novo i malo toga rade. Miloševićev jedini rezultat je katalog investicija, ali s tog popisa još nisu započeli nikakvi građevinski radovi', rekao je Matijašević na današnjoj konferenciji za novinare.

Strmoglav gospodarski pad, ističe, nastavljen je. Industrijska proizvodnja, prema podacima za ožujak, opada 3,1 posto na godišnjoj razini, a i dalje raste nezaposlenost u realnom sektoru, koji je u zadnjih godinu dana izgubio gotovo 18.000 radnih mjesta.

S druge strane, upozorava Matijašević, u istom razdoblju porastao je broj zaposlenih u javnom sektoru, a osobito u oči bode podatak da je u javnoj upravi zaposleno 1.867 novih ljudi

'Neprihvatljiva su objašnjenja Vlade da su tome razlog aktivnosti pristupanja EU. Trebali su preraspodijeliti postojeće djelatnike, a ne zapošljavati nove. Koliko se sjećam, premijerka je najavila smanjivanje javne uprave po modelu dva otišla - jedan došao. Očigledno je da se to ne provodi', naglašava Matijašević.   

Kao najveći problem, čelnik HUS-a ističe nelikvidnost, zbog čega je blokirano više od 80.000 tvrtki, najviše malih i srednjih. Da bi se to riješilo, Matijašević predlaže da se uvede praksa naplate PDV-a po plaćanju računa, a ne, kao što je to sad slučaj, po njegovoj ispostavi.

I dok hrvatska Vlada ne želi napraviti izmjene u sustavu PDV-a, pravdajući se da bi to bilo opasno po fiskalni sustav zemlje, Matijašević ukazuje da su to napravile mnoge europske zemlje u želji da pomognu poduzetnicima.

Njemačka je male poduzetnike (do 50.000 eura godišnjeg prometa) oslobodila uplate poreza na dodanu vrijednost, Engleska dopušta manjim poduzetnicima izbor žele li plaćati PDV po ispostavi računa ili po naplati, Francuska je smanjila PDV za ugostiteljstvo sa 19,6 posto na 5,5 posto, a isto su napravile Belgija, Finska, Cipar i dr.

Čelnik HUS-a traži i da se u Hrvatskoj smanji stopa PDV-a na ugostiteljstvo, što bi, prema njegovom mišljenju, značilo povoljniju cijenu domaće hrane te povećanje potrošnje.

Nižu stopu PDV-a, i to od 10 posto, Matijašević predlaže i za sektor stanogradnje da bi se srušile visoke cijene stanova. Mjere subvencioniranja kamata su, kaže, promašene, jer su prvenstveno zamišljene kao instrument smanjenja rizika banaka čiji kapital leži u praznim novogradnjama.

'Ozbiljnom reformom sustava PDV-a smanjila bi se nelikvidnost, zaustavila agonija građevinarstva, povećali bi se prihodi od turizma, povećala zaposlenost i pridonijelo bi se rastu investicija', zaključuje Matijašević.