Jednostavna koncepcija postrojenja omogućava bitno jeftiniju gradnju, a stupanj iskorištenja energije biomase znatno je iznad uobičajenih kogeneracijskih sustava te se proizvodi 400 kW električne energije i 1,4 kW toplinske energije. Tvrtki koja budućnost vidi upravo u programu obnovljivih izvora energije, dobar vjetar u leđa dala je i nedavno osvojena zlatna medalja na međunarodnom sajmu inovacija u Ženevi.

'Tijekom razvoja projekta nismo naišli na financijske potpore fondova i državnih institucija te je cjelokupni projekt realiziran vlastitim sredstvima. Jedinstvenost postrojenja ĐĐ ENITEH 500 su njegove tehnološke karakteristike, čime se pokriva tržište malih kogeneracijskih postrojenja snage od 400 do 2000 kW. Kao ulazno gorivo može se koristiti drvna sječka, oklasak, kora drveta, piljevina, slama, koštice i sl.

Električna energija, koja se dobiva radom sinkronog generatora pogonjenog plinskom turbinom, povećava stupanj iskorištenosti postrojenja, a prodaje se operatoru tržišta električne energije. Toplinska energija može se, pak, koristi u obliku tople vode za grijanja prostora ili u obliku toplog zraka za razne tehnološke procese u industriji ili u procesima sušenja', pojasnio je za tportal voditelj projekta Danijel Samardžić

Biomasa iz poljoprivrede, voćarstva, šumarstva…

Dodao je da se osnovna ideja, koju struka i znanost više godina zastupaju, bazira upravo na sustavnom i organiziranom korištenju biomase iz poljoprivrede, voćarstva, šumarstva i drvne industrije, kroz gradnju kogeneracijskih postrojenja koja bi za proizvodnju toplinske i električne energije koristila biomasu iz bliskog okruženja.

Ostatnom biomasom iz poljoprivrede i prehrambene industrije raspolaže sjeverni dio Hrvatske, dok najveći, središnji dio ravničarske Hrvatske, raspolaže kombiniranim resursima biomase iz poljoprivrede, šumarstva i drvne industrije. Udjeli izvora biomase razlikuju se po područjima. Tako, primjerice, planinski, šumama bogati dio Hrvatske, koji obuhvaća dijelove Slavonije i Banovine, Like i Gorskog kotara, omogućava korištenje šumske biomase te ostataka iz drvne industrije. Ipak, šumarstvo i drvna industrija prisutni su u opsegu koji pokriva manje od 10 posto ukupno ekonomski iskoristivih potencijala.

Val investiranja u proizvodnju struje iz obnovljivih izvora

Osim biomase, obnovljivi izvori energije su i bioplin, biogorivo, vjetar, voda, sunčeva energija, geotermalni izvori, ukratko izvori koji ne pridonose povećanju stakleničkih plinova. U procesu pristupanja EU Hrvatska je preuzela obvezu korištenja energije iz obnovljivih izvora, u visini 5,8 posto ukupne potrošnje do kraja 2010. godine, no Samardžić ističe da je trenutačno to još uvijek ispod jedan posto.

'Budući da postojeće tehnologije, po sadašnjim cijenama energije, ne mogu dati postrojenja koja mogu biti ekonomična, zakonodavac je 2007. godine uveo subvencije na električnu energiju proizvedenu iz postrojenja malih snaga. Ugovor za otkup električne energije sklapa se s operatorom tržišta na 12 godina, čime je zajamčena otkupna cijena električne energije po kWh. Time je stvoren okvir za ekonomično ulaganje u postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora te je pokrenut val investiranja u vjetroelektrane, tvornice bio dizela, kogeneracijska postrojenja ložena biomasom i slična postrojenja za proizvodnju električne energije', kaže Samardžić.

Ističe da je sustavno i organizirano energetsko korištenje biomase u Hrvatskoj predmet višegodišnjeg rada, stručnog interesa i djelovanja nekolicine stručnjaka i znanstvenika iz proizvodnih poduzeća, stručnih i znanstvenih institucija Hrvatske, kako kroz realizaciju konkretnih izvedenih projekata, tako i kroz aktivnosti na stvaranju pretpostavki i promicanju ideje energetskog korištenja biomase.