'Rohatinski se ne može zalagati za ukidanje valutne klauzule'

Iz guvernerova prošlotjednog nastupa na konferenciji o tržištu novca, dio medija iščitao je njegovo zalaganje za ukidanje valutne klauzule, koja je zagorčala život brojnim građanima zaduženima u švicarskim francima. Unatoč naslovima 'Rohatinski bi ukinuo valutnu klauzulu', čime je odgovornost prebačena na Vladu, iz HNB-a su na tportalov upit odgovorili da se 'guverner ne može zalagati za ukidanje valutne klauzule, kako su to sugerirali pojedini mediji'

Vezane vijesti

Kako bi objasnili razloge zbog kojih se guverner ne može zalagati za ukidanje valutne klauzule, iz HNB-a su nam dali na uvid njihovo stručno mišljenje koje su dali Ustavnom sudu nakon što su sindikati zatražili ocjenu ustavnosti primjene valutne klauzule. Za HNB nema ništa sporno u primjeni valutne klauzule i zakonu kojim se ona regulira.

Iz HNB-a obrazlažu da je primjena valutne klauzule izvan njihove ingerencije, utvrđena je Zakonom o obveznim odnosima kojim je 'dopuštena odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u valuti RH izračunava na temelju cijene zlata ili tečaja valute RH u odnosu prema stranoj valuti'.

Pritom HNB upozorava na to kako navedena zakonska mogućnost nije samo instrument zaštite banaka od promjene vrijednosti novca u razdoblju između nastanka novčane obveze i trenutka njezina dospijeća, nego to pravo mogu konzumirati i svi drugi vjerovnici, građani ili poduzetnici.

Netočna je tvrdnja, smatraju u HNB-u, prema kojoj primjena devizne klauzule znači da Hrvatska nema povjerenja u vlastitu nacionalnu valutu, da se njome štiti euro ili neka druga valuta, da kuna postaje sekundarna valuta te da se time narušava nacionalni suverenitet, jer 'kuna je zakonsko sredstvo plaćanja, osim kada je zakonom dopušteno korištenje druge valute'.

I Europskoj komisiji smeta valutna klauzula

Stav je Europske unije i preporuke su HNB-u da radi na smanjenju upotrebe valutne klauzule u depozitima i kreditima, jer ona povećava kreditni rizik. Za sada HNB i Vlada još nisu izašli s mjerama kojima bi poticali stanovništvo da štedi u kunama, i banke da odobravaju više kredita bez valutnih klauzula.

HNB drži da banke nisu primjenom valutne klauzule dovedene u nejednak položaj u odnosu na druge poduzetnike, što su problematizirali Hrvatska udruga sindikata i Udruga radničkih sindikata. 'Zbog djelatnosti koju obavljaju banke, značaj rizika poslovanja banaka ne može podvoditi pod značaj rizika poslovanja drugih poduzetnika i moguće posljedice koje rizično poslovanje banka može imati na građane i poduzetnike, odnosno na gospodarstvo u cjelini', ističu u HNB-u.

Upozoravaju da se eskalacijom krize intenzivirao proces eurizacije pa je struktura deviznih depozita u bankovnom sustavu na kraju 2010. narasla na 81 posto. Budući da banke u svojim izvorima sredstava imaju pretežito depozite u stranoj valuti, one pretežno i odobravaju kredite vezane uz stranu valutu. Naime, banke su, prema zakonskim propisima, dužne voditi računa o tečajnom riziku, odnosno štititi vrijednost svojih potraživanja kroz vrijeme.

'Kada ne bi bilo tako, odnosno kad banke ne bi imale usklađenu valutnu strukturu svoje imovine i obveza (odobrenih kredita i primljenih depozita), bile bi izložene gubitku zbog promjene tečaja, što bi u konačnici moglo ugroziti stabilnost bankovnog sustava i primjerice, dovesti do problema u izmirivanju obveza banaka prema štedišama', odgovaraju iz Hrvatske narodne banke. Zbog svih nabrojanih razloga, HNB smatra da primjena valutne klauzule nije protivna odredbama Ustava.