GUVERNER ROHATINSKI

'Za mnogo toga sami smo si krivi'

05.05.2011 u 11:40

Bionic
Reading

'U 2011. mogu se očekivati određeni pozitivni pomaci, BDP bi mogao porasti jedan posto, ali će, kako smo prije dvije godine procjenjivali, oporavak hrvatske ekonomije biti dug i spor. Je li baš tako moralo biti? Za mnogo toga sami smo si krivi', izjavio je guverner Željko Rohatinski na konferenciji Tržišta novca koja se održava u Opatiji

Uz mjere koje je HNB poduzeo, u nastavku godine očekuje se ubrzavanje kreditne aktivnosti banaka, ukupni plasmani mogli bi porasti za oko 9,5 posto (prirast 26 mlrd. kuna), u čemu će rast plasmana poduzećima i

stanovništvu iznositi oko sedam posto (prirast od 17 mlrd. kuna).

To bi trebalo doprinijeti zaustavljanju dosadašnje tendencije pada domaće potražnje i investicija, što bi uz realan rast izvoza roba i usluga od oko četiri posto moglo rezultirati rastom BDP-a u 2011. od oko jedan posto, ne ubrza li se inflacija i bude li dobra turistička sezona.

Zbog istodobnog rasta uvoza može se očekivati određeno povećanje deficita platne bilance na oko 2,5 posto BDP-a, deficit konsolidirane opće države (uključujući HAC) iznosit će oko šest posto BDP-a. Prosječni tečaj kune prema euru kretat će se oko 7,4, dok bi prosječna stopa inflacije mogla iznositi oko tri posto. Upozorio je da su potrebe inozemnog financiranja u ovoj godini dvije milijarde eura više nego u prošloj godini i iznose čak 17,9 milijardi eura (28,4 posto BDP-a).

Rohatinski se pohvalio kako je Europska komisija ocijenila da je HNB primjereno reagirao tijekom krize putem labavljenja monetarne politike, kreiranja dostatne likvidnosti i korisne tečajne politike. Upozorio je kako poseban oprez zahtijeva porast inflacije. 'Glavni generatori cijena su kao i 2008. hrana i goriva, objašnjava se, kao i tada, da je to posljedica kretanja na svjetskom tržištu i izbjegava se rasprava o koncesijama na domaću naftu i ekonomskoj osnovi subvencija u poljoprivredi', upozorio je guverner.

Povećana je i vanjska ranjivost zemlje, unatoč smanjenju deficita tekućeg računa, jer disparitet između kretanja tečaja i domaćih troškova umanjuje konkurentsku sposobnost na stranom tržištu. Zato treba pojačati napore na ograničavanju rasta plaća, nižim od rasta produktivnosti. Za uspostavljanje održivog rasta nužne su fiskalna konsolidacija i strukturne reforme. Održavanje proračunskog deficita na razinama iz 2010. i 2011. otvara mogućnost da javni dug postane neodrživ.

Istaknuo je kako EU ohrabruje HNB da nastavi napore na smanjivanju uporabe valutnih klauzula u depozitima i kreditima, jer ona povećava kreditni rizik, dok veliki bilančni učinci ne omogućuju upotrebu tečaja kao sredstva prilagodbe.

Rohatinski se osvrnuo i na eventualnu zabranu primjene valutne klauzule na kredite, podsjetivši kako je ona izvan ingerencije HNB-a, a regulirana je Zakonom o obveznim odnosima.

Govoreći o počecima krize guverner je rekao da je bio kod premijerke Kosor u srpnju 2009. s prijedlozima kako izaći iz krize, a iako sastanak nije završio konkretnim zaključcima, 'karte su stavljene na stol'. 'Aktivnosti su morale biti usmjerene prema prerađivačkoj industriji i uslugama, a ne prema infrastrukturi i zaštiti administracije', kritizirao je Vladu Rohatinski.