Gospodarstvo BLAGI OPORAVAK

Ekonomski institut očekuje rast BDP od 1,3 posto

Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) upozoravaju kako je u Hrvatskoj, po svemu sudeći, recesija nastavljena i u prvom tromjesečju ove godine, no u nastavku godine očekuju blagi oporavak i u ovoj bi godini rast BDP-a mogao iznositi 1,3 posto, a u idućoj 2,4 posto

U ovoj se godini očekuje daljnji pad zaposlenosti, dok bi oporavak tržišta rada mogao započeti iduće godine, inflacija će ubrzati, a kamatne stope ponešto pasti, navode analitičari Instituta u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.

Bruto domaći proizvod (BDP) je u četvrtom tromjesečju 2010. bio 0,6 posto manji nego godinu dana ranije, čime je na razini cijele 2010. godine zabilježen pad gospodarske aktivnosti za 1,2 posto.

'Desezonirani podaci o kretanju BDP-a pokazuju da je pad aktivnosti u četvrtom tromjesečju uslijedio nakon osjetnog rasta u trećem tromjesečju, čime su poništeni prvi znakovi oporavka te je odgođen izlazak iz recesije. Štoviše, niti prvi gospodarski pokazatelji za početak ove godine nisu ohrabrujući: industrijska proizvodnja i aktivnost građevinarstva opadaju, promet u trgovini na malo stagnira, a rast izvoza je usporen', navode analitičari Instituta.

Usprkos blagom rastu kreditiranja poduzeća i smanjenju pritiska na Zavod za zapošljavanje, analitičari upozoravaju na i dalje prisutnu slabu aktivnost gospodarstva u prvom dijelu ove godine.

Prognoze za nastavak godine ipak su nešto povoljnije. 'Očekuje se blagi oporavak potaknut povoljnijim kretanjima u sektoru investicija, djelomice i osobne potrošnje te rastom izvoza roba i usluga, naročito turističkog sektora. Rast BDP-a bi u ovoj godini mogao iznositi 1,3 posto, a u idućoj 2,4 posto', procjenjuju u EIZ-u i dodaju da će takvom razvoju događaja pogodovat zaključivanje pristupnih pregovora s EU-om.

Visoka likvidnost financijskog sustava i blago jačanje kreditiranja doprinijet će jačanju domaće potražnje. Iako će zbog toga doći do povećanja uvoza, očekuje se da će deficit u razmjeni roba i usluga s inozemstvom ostati umjeren i u 2011. i u 2012. i bitno manji nego u razdoblju prije krize.

Vanjski dug ne bi trebao prijeći granicu od 100 posto BDP-a, procjenjuju analitičari Ekonomskog instituta.

Smatraju da nedavno slabljenje negativnih trendova u kretanju broja nezaposlenih nije dovoljno za zaključak o oporavku tržišta rada tako da se u ovoj godini očekuje daljnji pad zaposlenosti.

Međutim, očekuje se da se negativna kretanja uglavnom iscrpe u ovoj godini kako bi u idućoj godini, bude li se rast BDP-a odvijao u skladu s predviđanjima, došlo do određenog oporavka.

Prosječna stopa registrirane nezaposlenosti u ovoj bi godini mogla iznositi 18 posto, a u idućoj se smanjiti na 17,6 posto.

Zbog rastućih inflacijskih pritisaka sa svjetskog tržišta hrane i energije očekuje se ubrzani rast domaćih cijena - stopa inflacije mogla bi porasti s prosječnih 1,1 posto u prošloj godini na 2,7 posto u ovoj i 2,9 posto u idućoj godini.

Relativno visoka likvidnost financijskog sektora trebala bi se postupno preliti u povećano kreditiranje, premda će visok stupanj neizvjesnosti oko stanja na europskim financijskim tržištima dovesti tek do blagog pada kamatnih stopa.

U pogledu fiskalne politike ne očekuju se vidljive promjene u ovoj godini, tako da će deficit biti veći nego prošle godine, dok bi proces konsolidacije javnih financija mogao započeti iduće godine, nakon izbora.

Analitičari EIZ-a ukazuju i na rizike nepovoljnijih kretanja od očekivanih koji uključuju mogućnost da državni proračun bude suočen s neočekivanim obvezama na osnovi ranije izdanih garancija, da smanjena zaposlenost i potrošački pesimizam dodatno ograniče osobnu potrošnju te da ponašanje koje održava status quo onemogući oporavak.

S druge strane, očekuje se pozitivan učinak završetka pregovora o članstvu u EU-u, ali i znatni problemi ako proces neće teći u skladu s očekivanjima.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 21.01.2017.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,307053 5,323022 5,338991
CAD 124 1 5,278663 5,294547 5,310431
CZK 203 1 0,277540 0,278375 0,279210
DKK 208 1 1,008607 1,011642 1,014677
HUF 348 100 2,431317 2,438633 2,445949
JPY 392 100 6,121957 6,140378 6,158799
NOK 578 1 0,834240 0,836750 0,839260
SEK 752 1 0,789444 0,791819 0,794194
CHF 756 1 6,993749 7,014793 7,035837
GBP 826 1 8,662813 8,688880 8,714947
USD 840 1 7,050956 7,072173 7,093390
EUR 978 1 7,499397 7,521963 7,544529
PLN 985 1 1,717918 1,723087 1,728256
=