Gospodarstvo BLAGI OPORAVAK

Ekonomski institut očekuje rast BDP od 1,3 posto

Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ) upozoravaju kako je u Hrvatskoj, po svemu sudeći, recesija nastavljena i u prvom tromjesečju ove godine, no u nastavku godine očekuju blagi oporavak i u ovoj bi godini rast BDP-a mogao iznositi 1,3 posto, a u idućoj 2,4 posto

U ovoj se godini očekuje daljnji pad zaposlenosti, dok bi oporavak tržišta rada mogao započeti iduće godine, inflacija će ubrzati, a kamatne stope ponešto pasti, navode analitičari Instituta u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly.

Bruto domaći proizvod (BDP) je u četvrtom tromjesečju 2010. bio 0,6 posto manji nego godinu dana ranije, čime je na razini cijele 2010. godine zabilježen pad gospodarske aktivnosti za 1,2 posto.

'Desezonirani podaci o kretanju BDP-a pokazuju da je pad aktivnosti u četvrtom tromjesečju uslijedio nakon osjetnog rasta u trećem tromjesečju, čime su poništeni prvi znakovi oporavka te je odgođen izlazak iz recesije. Štoviše, niti prvi gospodarski pokazatelji za početak ove godine nisu ohrabrujući: industrijska proizvodnja i aktivnost građevinarstva opadaju, promet u trgovini na malo stagnira, a rast izvoza je usporen', navode analitičari Instituta.

Usprkos blagom rastu kreditiranja poduzeća i smanjenju pritiska na Zavod za zapošljavanje, analitičari upozoravaju na i dalje prisutnu slabu aktivnost gospodarstva u prvom dijelu ove godine.

Prognoze za nastavak godine ipak su nešto povoljnije. 'Očekuje se blagi oporavak potaknut povoljnijim kretanjima u sektoru investicija, djelomice i osobne potrošnje te rastom izvoza roba i usluga, naročito turističkog sektora. Rast BDP-a bi u ovoj godini mogao iznositi 1,3 posto, a u idućoj 2,4 posto', procjenjuju u EIZ-u i dodaju da će takvom razvoju događaja pogodovat zaključivanje pristupnih pregovora s EU-om.

Visoka likvidnost financijskog sustava i blago jačanje kreditiranja doprinijet će jačanju domaće potražnje. Iako će zbog toga doći do povećanja uvoza, očekuje se da će deficit u razmjeni roba i usluga s inozemstvom ostati umjeren i u 2011. i u 2012. i bitno manji nego u razdoblju prije krize.

Vanjski dug ne bi trebao prijeći granicu od 100 posto BDP-a, procjenjuju analitičari Ekonomskog instituta.

Smatraju da nedavno slabljenje negativnih trendova u kretanju broja nezaposlenih nije dovoljno za zaključak o oporavku tržišta rada tako da se u ovoj godini očekuje daljnji pad zaposlenosti.

Međutim, očekuje se da se negativna kretanja uglavnom iscrpe u ovoj godini kako bi u idućoj godini, bude li se rast BDP-a odvijao u skladu s predviđanjima, došlo do određenog oporavka.

Prosječna stopa registrirane nezaposlenosti u ovoj bi godini mogla iznositi 18 posto, a u idućoj se smanjiti na 17,6 posto.

Zbog rastućih inflacijskih pritisaka sa svjetskog tržišta hrane i energije očekuje se ubrzani rast domaćih cijena - stopa inflacije mogla bi porasti s prosječnih 1,1 posto u prošloj godini na 2,7 posto u ovoj i 2,9 posto u idućoj godini.

Relativno visoka likvidnost financijskog sektora trebala bi se postupno preliti u povećano kreditiranje, premda će visok stupanj neizvjesnosti oko stanja na europskim financijskim tržištima dovesti tek do blagog pada kamatnih stopa.

U pogledu fiskalne politike ne očekuju se vidljive promjene u ovoj godini, tako da će deficit biti veći nego prošle godine, dok bi proces konsolidacije javnih financija mogao započeti iduće godine, nakon izbora.

Analitičari EIZ-a ukazuju i na rizike nepovoljnijih kretanja od očekivanih koji uključuju mogućnost da državni proračun bude suočen s neočekivanim obvezama na osnovi ranije izdanih garancija, da smanjena zaposlenost i potrošački pesimizam dodatno ograniče osobnu potrošnju te da ponašanje koje održava status quo onemogući oporavak.

S druge strane, očekuje se pozitivan učinak završetka pregovora o članstvu u EU-u, ali i znatni problemi ako proces neće teći u skladu s očekivanjima.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 23.02.2017.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,424774 5,441097 5,457420
CAD 124 1 5,366325 5,382472 5,398619
CZK 203 1 0,274845 0,275672 0,276499
DKK 208 1 0,998452 1,001456 1,004460
HUF 348 100 2,416113 2,423383 2,430653
JPY 392 100 6,251972 6,270784 6,289596
NOK 578 1 0,842846 0,845382 0,847918
SEK 752 1 0,784288 0,786648 0,789008
CHF 756 1 6,979301 7,000302 7,021303
GBP 826 1 8,803192 8,829681 8,856170
USD 840 1 7,064341 7,085598 7,106855
EUR 978 1 7,421091 7,443421 7,465751
PLN 985 1 1,727402 1,732600 1,737798
=