Prema prijedlogu zakona, porezni obveznici koji iz prošle godine imaju porezni dug uzrokovan gospodarskom krizom, a ove godine su bili uredni platiše, moći će taj dug otplatiti u roku od 30 mjeseci uz kamatu od pet posto iznad kamate na jednogodišnje trezorske zapise, odnosno uz kamatu od 8,3 posto.

'Ovaj prijedlog zakona nije potpora niti subvencija niti nagrada za porezne obveznike koji su neuredni u ispunjavanju svojih obveza. Radi se o mjeri koja je usmjerena na olakšavanje posljedica gospodarske krize onim poduzetnicima koji rade, koji posluju i koji su tijekom ove godine pokazali mogućnost urednog plaćanja poreznih obveza', poručila je ministrica financija Martina Dalić

No iako je mjera namijenjena onima koji imaju porezni dug, u ime kluba HNS/HSU Silvano Hrelja je upitao što je s onima koji nemaju nikakvog duga.

'Da li šaljemo lošu poruku onima koji uredno ispunjavaju svoje obveze? Da li će oni sebe, s oproštenjem, smatrati budalama jer sve svoje obveze prema državi ispunjavaju', upitao je Hrelja

'Mi šaljemo poruku da su ti ljudi dobro činili i da ubuduće porez treba plaćati uredno. Ministarstvo financija uvijek i, što je ustvari i njegova zakonska zadaća, naplaćuje poreze i doprinose i sva ona druga javna davanja koja su stavljena Poreznoj upravi i Ministarstvu financija u zadatak da ih naplaćuje. I porezne obveze se moraju plaćati uredno', odgovorila je Hrelji Dalić

Zakon će podržati i SDP, koji se složio s Hreljom, da samo ova mjera neće biti dovoljna za obuzdavanje nelikvidnosti. SDP-ov Slavko Linić zapitao je i zašto Ministarstvo prilikom predlaganja zakona nije objavilo podatke koliko je i u kojoj sumi gospodarstvenika dužno poreza.

'Prema  našoj procjeni neplaćeni dugovi iznose nešto manje od 13 milijardi kuna. To su potraživanja državnog proračuna prema gospodarstvenicima', rekao je Linić, koji je na ministarstvo apelirao da donese Zakon o plaćanju.

Iako je rasprava prošla u smirenom tonu, HDZ-ov Goran Marić još jednom je iskoristio priliku kako bi kritizirao guvernera HNB-a Željka Rohatinskog

'Mnogi hvale kako je najnovija mjera otpuštanja 6,3 milijarde kuna fantastična mjera. Da, kad sam prije dvije i pol godine govorio da treba tu mjeru donijeti jer je bio nelikvidan bankarski sustav, jer je nužno bilo to učiniti, a danas kad je bankarski sustav sustav već dvije i pol godine i likvidnom i prelikvidnom stanju, dodatno otpuštanje još 6,3 milijarde kuna je samo soljenje mora i doprinos novoj dobiti banaka, a ne doprinos nacionalnom gospodarstvu. To ne može biti takva ekonomska politika. Hvale se instrumneti, a rezultati takvih instrumenata su pogubni. Pa ne može biti dobar kuhar koji ne može vlastite prste polizati', zaključio je Marić