Zbog usklađivanja s Eurostatom, DZS je revidirao povijesne podatke od 1995. do 2010. godine. Tako je godišnji rast u 2008. smanjen sa 2,4 posto na 2,2 posto, a pad u 2009. je povećan sa -5,8 posto na -6,0 posto. Posljedično, došlo je i do revizije podataka za 2010. godinu.

Glavni čimbenik pada BDP-a u zadnjem kvartalu ostaje snažan pad investicija od 8 posto u odnosu na zadnje tromjesečje 2009, na što su upućivali i podaci iz građevinskog sektora na koji otpada oko polovice ukupnih investicija. Takva kretanja su posljedica smanjenja investicijske aktivnosti i javnog i privatnog sektora.

Osobna potrošnja je očekivano ostvarila blagi rast od 1,2 posto, uglavnom pod utjecajem baznog učinka s obzirom da je pala u četvrtom tromjesečju i 2008. i 2009. godine. Oporavak u EU pozitivno je utjecao na domaći izvoz, unatoč razmjerno niskoj konkurentnosti, dok je uvoz kočila slaba domaća potražnja. Tako je i u zadnjem tromjesečju na godišnjoj razini izvoz roba i usluga rastao više od uvoza (10,8 posto naspram 1,1 posto). Najveće iznenađenje predstavlja rast državne potrošnje u zadnjem tromjesečju od 0,6 posto.

Prošla godina je bila druga godina zaredom koju je hrvatsko gospodarstvo provelo u recesiji, čemu je najviše pridonio snažan pad investicija od -11,3 posto u odnosu na 2009. te pad osobne potrošnje od -0,9 posto. Najveći pozitivan učinak predstavlja povećanje neto izvoza. Međutim, s obzirom na ograničenu strukturu izvoza, njegov relativno niski udio u BDP-u i slabu konkurentnost, rast izvoza (uz istovremeni pad uvoza) nije uspio osigurati rast BDP-a.

Drugu godinu zaredom BDP je pao i prema bruto dodanoj vrijednosti. Tome je uglavnom pridonio snažan pad u građevinskom sektoru od 16,4 posto, ali su negativne stope zabilježene i u svim ostalim djelatnostima izuzev djelatnosti financijskog posredovanja, poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga.

Analitičari RBA bankezasnivaju prognozu za ovu godinu na očekivanom rastu vanjske potražnje te predviđaju blag rast hrvatskog gospodarstva od 1 posto