Gospodarstvo PROPUŠTENE PRILIKE

Sanader je kriv što nas je Putin zaobišao

Plinovod Južni tok jedan je od glavnih razloga zbog čega se ruski predsjednik Vladimir Putin otisnuo na put do Ljubljane pa u Beograd. Zbog čega na toj turneji nije i Zagreb?

Prije četiri godine na Energetskom samitu u Zagrebu Putin je tadašnjem premijeru Ivi Sanaderu ponudio da Hrvatska sudjeluje u projektu Južni tok kao jedna od glavnih tranzitnih zemalja.

Sanader je to odbio, kao što je prije toga odbio sve ostale prijedloge koji bi vezali Hrvatsku u snažniji energetski savez s Ruskom Federacijom. Prije svega to se odnosi na Družbu Adriju – 3200 kilometara dug naftovod između Samare u Rusiji i Omišlja na Krku.

Zbog takve politike Hrvatska se do danas nije uspjela umiliti Moskvi, bez obzira na sve pokušaje Sanaderove nasljednice Jadranke Kosor da spasi stvar. Iako, ni njezina uloga u politici 'okrenimo leđa Rusima' nije zanemariva, jer tijekom predsjedničke kampanje 2005. bila je žestoka protivnica Družbe Adrije.
 
U travnju prošle godine Kosor je posjetila Rusiju na Putinov poziv, čak se hvalila da je s njim na neformalnom 'ti' te je pod njezinom 'kontrolom' ministar gospodarstva Đuro Popijač popisao Ugovor o suradnji u izgradnji i eksploataciji plinovoda na teritoriju Hrvatske.

Tada je to prezentirano kao stvaranje političkog i pravnog okvira za naše sudjelovanje u Južnom toku, ali bez konkretne informacije znači li to da će preko nas ići glavni magistralni pravac ili samo jedan krak plinovoda.

Službeni odgovor na to pitanje bio je da će sve biti jasno nakon što se u suradnji našeg Plinacroa i ruskog Gazproma napravi studija izvedivosti hrvatske dionice Južnog toka.

Ta studija još uvijek nije gotova, trenutno se razmatraju prvi preliminarni rezultati, ali i bez nje nakon Putinovove ignorancije Zagreba jasno je da će nas magistralni plinovod zaobići, a s njim i nekoliko desetaka milijuna eura teške tranzitne tarife.

'Propuštena je velika prilika. Nije isto biti prva violina ili tamo neki bubanj. Značajna je stvar što će Hrvatska dobiti novi dobavni plinski pravac, ali mogli smo još više profitirati', kaže Igor Dekanić, redoviti profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu.

Za njega nema spora da je svemu kriva pogrešno vođena politika u zadnjih nekoliko godina, koja se prvenstveno orijentirala na nabavu plina iz sjeverne Afrike, zanemarujući Rusiju. Zbog toga bi Hrvatska, upozorava Dekanić, mogla ostati na suhom, pogotovo zbog trenutne situacije u toj regiji.

'Hrvatska mora slijediti primjer EU-a koji inzistira na diversifikaciji – znači plin iz više izvora. Hrvatskoj treba i Rusija i LNG terminal i Afrika. Istina je da to traži velika ulaganja, ali bez toga ne možemo', zaključuje Dekanić.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 03.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,239415 5,255181 5,270947
CAD 124 1 5,308983 5,324958 5,340933
CZK 203 1 0,277985 0,278821 0,279657
DKK 208 1 1,010416 1,013456 1,016496
HUF 348 100 2,393107 2,400308 2,407509
JPY 392 100 6,202648 6,221312 6,239976
NOK 578 1 0,838173 0,840695 0,843217
SEK 752 1 0,766234 0,768540 0,770846
CHF 756 1 6,982157 7,003166 7,024175
GBP 826 1 8,908496 8,935302 8,962108
USD 840 1 7,062185 7,083435 7,104685
EUR 978 1 7,516989 7,539608 7,562227
PLN 985 1 1,673603 1,678639 1,683675
=