Gospodarstvo PREMIJERKINE NOVE INVESTICIJE

Vlada daje Brijune u koncesiju na 66 godina

Jedan od projekata koje će Vlada predstaviti je i 895 milijuna težak projekt Brijuni rivijera, koji pobuđuje velik interes javnosti, ali i potencijalnih ulagača, a dosad je poznato da su predstavnici korporacije u vlasništvu Donalda Trumpa razgovarali u Banskim dvorima o njemu. Brijuni rivijera, termoelektrana Plomin te jedan od projekata vodnog gospodarstva naći će se na popisu investicijskih projekata koje će Vlada predstaviti danas

Ponovo je riječ o grupi od 10 projekata, ali ovaj će put njihova ukupna vrijednost premašiti 10 milijardi kuna. U drugom tromjesečju godine Banski dvori su najavili aktivniju promociju turističkog sektora da bi privukli ulaganja ne samo u postojeće nekretnine, nego i osigurali greenfield investicije.

Projekt Brijunska rivijera
težak je 895 milijuna eura, koliko bi investitor trebao uložiti u gradnju hotela visoke kategorije i razvoj turističkih sadržaja na brijunskoj obali. Država će zauzvrat izdati koncesiju za zemljište na 66 godina. Projekt pobuđuje velik interes javnosti, ali i potencijalnih ulagača, a dosad je poznato da su predstavnici korporacije u vlasništvu Donalda Trumpa razgovarali u Banskim dvorima o angažmanu na njemu.

Projekt je pripremljen administrativno i na tri od četiri lokacije gradnja može početi čim se dogovori koncesija. Natječaj za koncesiju na brijunskoj obali otvoren je 2007, ali je nakon političkih neslaganja neslavno završio.

Termoelektrana Plomin projekt je vrijedan oko 800 milijuna eura. Treba sagraditi nov proizvodni blok čiji bi kapacitet bio oko 500 megavata (MW), pri čemu bi se na godišnjoj razini proizvodnja električne energije popela na 3,5 teravatsati (TWs). Projekt će nositi Hrvatska elektroprivreda, ali država namjerava tražiti investitore koji bi olakšali financiranje gradnje. Priprema projekta solidno je odrađena, ali nedostaje još lokacijska dozvola.

Među predstavljenim projektima, doznaje Vjesnik, naći će se i barem jedan iz skupine vodnog gospodarstva. U njoj su pobrojana tek četiri projekta, od kojih se dva odnose na dugoročna ulaganja u poboljšanje infrastrukture i koja se provode već godinama. Hrvatske vode nose ulaganja za koja su osigurale financijsku konstrukciju kroz kreditiranje i povlačenje novca iz pretpristupnih fondova Europske unije. U razvoju sustava odvodnje otpadnih voda Hrvatske vode računaju na pomoć EU-ovih strukturnih fondova, s obzirom na to da je riječ o ulaganju 1,9 milijardi eura u 90 aglomeracija koje bi trebale biti dovršene do 2016. Ukupna vrijednost projekata u sektoru vodnog gospodarstva iznosi 4,32 milijarde eura, a jedina pojedinačna investicija je gradnja višenamjenskog kanala Dunav-Sava. Stajat će 950 milijuna eura, pripremna dokumentacija za projekt je gotova, ali prema neslužbenim informacijama datum početka radova još nije određen.

Energetska infrastruktura i turistički kapaciteti pobuđuju najveći interes potencijalnih investitora, ali najveći problem s realizacijom čine neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Da bi se otvorio bilo koji projekt, treba prvo prikupiti brojnu dokumentaciju da bi se uvjerilo da nema plombi na zemljištima ili nerješivih problema s neutvrđenim vlasništvom, opisuje Vjesniku izvor iz Banskih dvora.

Eklatantan primjer je projekt razvoja skradinske turističke zone. Iako je među top 30 projekata u državi, područje na kojem bi se uskoro trebali graditi hoteli i marina još nije razminirano do kraja. Projekt je vrijedan 300 milijuna eura, koliko je potrebno za osiguranje 4000 ležaja i proširenje marine. Redovit gost skradinske marine je Bill Gates, koji je prema pričama mještana svojedobno obećao financirati razminiranje tog područja. Biser srednje Dalmacije, Skradin je potpuno turistički neiskorišten i neotkriven, zbog čega ga i opisuju kao autohtonu mediteransku minijaturu.

Na popisu Vladinih investicijskih projekata teškom 14 milijardi eura nalazi se i 10 vrijednih nekretnina koje država pokušava prodati. Uglavnom su to vojne nekretnine na dobrim lokacijama, poput vojnog kompleksa Ravnice u Zadru ili skladišta goriva Ražine u Šibeniku. Među tim nekretninama je i zgrada Političke škole Kumrovec, koja se prostire na 48.400 četvornih metara građevinskog zemljišta, a na kojem je država odlučila razvijati kongresni, poslovni ili zdravstveni turizam. Prodaje se i Znanstveno-studijski centar Kumrovec.

Natječaji za te građevine su već održavani, ali nije bilo reakcije tržišta na cijenu od 23 milijuna kuna, koliko je Hrvatski fond za privatizaciju tražio za zgradu Političke škole. Nedavno se u medijima pojavila informacija da su Arapi preko zagrebačke tvrtke Ingre zainteresirani za ulaganje u razvoj turizma u Kumrovcu.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 03.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,239415 5,255181 5,270947
CAD 124 1 5,308983 5,324958 5,340933
CZK 203 1 0,277985 0,278821 0,279657
DKK 208 1 1,010416 1,013456 1,016496
HUF 348 100 2,393107 2,400308 2,407509
JPY 392 100 6,202648 6,221312 6,239976
NOK 578 1 0,838173 0,840695 0,843217
SEK 752 1 0,766234 0,768540 0,770846
CHF 756 1 6,982157 7,003166 7,024175
GBP 826 1 8,908496 8,935302 8,962108
USD 840 1 7,062185 7,083435 7,104685
EUR 978 1 7,516989 7,539608 7,562227
PLN 985 1 1,673603 1,678639 1,683675
=