Gospodarstvo ROHATINSKI VS. VLADA

Visina kamata pokazat će koji je model bolji

  • Autor: Z. Korda
  • 9.3.2011 21:04:47
  • 10.3.2011 7:00:00

Jednostrani potez guvernera Rohatinskog, kojim je oslobodio dodatnih 6,3 milijarde kuna za kreditiranje investicijskih projekata nesumnjivo će imati pozitivne efekte na kreditiranje projekata u gospodarstvu, ali malo je vjerojatno da će kamatne stope sniziti na razinu onih koje se postižu na HBOR-ovim aukcijama

Spuštanjem stope minimalne pokrivenosti deviznih obveza sa 20 na 17 posto, kreditni potencijal banaka povećava se za 850 milijuna eura. Radi se o novcu koji je dosad bio zamrznut i na koji su banke dobivale simbolične kamate. Aktiviranjem tih sredstava, bankama se pruža prilika da snize kamatne stope na kredite i istovremeno ostvare veće zarade.

Osim što je donesena bez konzultacija s Vladom, guvernerova odluka zanimljiva je zato što bankovnom sustavu, koji ionako nema problema s likvidnošću, oslobađa dodatne milijarde kuna, i to za investicijske projekte. S obzirom na to da su bankari do sada kukali da u Hrvatskoj nema dovoljno kvalitetnih investicijskih projekata za financiranje, postavlja se pitanje što se u međuvremenu promijenilo.

Naime, koliko god se guverner pokušava ograditi od Vladine ekonomske politike, teško se oteti dojmu da se njegov potez nadovezuje na aktivnosti Vlade, koja je ne tako davno izvršila pritisak na banke da snize kamatne stope te pripremila određeni broj investicijskih projekata za koje su potrebni izvori financiranja.

Uz naglasak da je odluku donio bez konzultacija s Vladom, Rohatinski se odrekao i modela poticajnog kreditiranja kroz tzv. modele A i B. Ustvrdivši da ti modeli nisu polučili očekivane rezultate, odlučio je prepustiti bankama da samostalno raspolažu oslobođenim sredstvima.

Zanimljivo je prisjetiti se da su navedeni 'neuspješni' modeli osmišljeni u suradnji s HNB-om, a njihov glavni cilj bio je osiguravanje nižih kamatnih stopa, putem aukcija na kojima banke transparentno izlažu svoje ponude. Ne može se osporiti da je taj cilj postignut budući da su na zadnjoj aukciji po modelu A+, na kojoj je plasirano 100 milijuna kuna, prosječne kamatne stope iznosile između 4,27 i 4,39 posto.

No količina plasiranih sredstava putem tih modela ovisi prvenstveno o odazivu banaka i njihovu interesu da sudjeluju na aukcijama. To što banke preferiraju klasičan način odobravanja kredita, ne znači da Vladin model nije dobar. Prije bi se moglo reći da u odnosu 'jedan na jedan' banke mogu postići povoljnije kamatne stope za sebe nego na aukcijama na kojima se moraju nadmetati s konkurentima.

Stoga će biti zanimljivo zajedno s HNB-om pratiti način, dinamiku i svrsishodnost upotrebe oslobođenih sredstava. Ali još zanimljivije bit će uspoređivati kamatne stope koje će banke odobravati poduzetnicima u direktnom odnosu s onima koje se postižu na HBOR-ovim aukcijama.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još

Tečajna lista

| Sve valute
HNB | 10.12.2016.
Valuta Šifra Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
AUD 036 1 5,302401 5,318356 5,334311
CAD 124 1 5,373318 5,389486 5,405654
CZK 203 1 0,277981 0,278817 0,279653
DKK 208 1 1,010147 1,013187 1,016227
HUF 348 100 2,390231 2,397423 2,404615
JPY 392 100 6,179448 6,198042 6,216636
NOK 578 1 0,837800 0,840321 0,842842
SEK 752 1 0,775236 0,777569 0,779902
CHF 756 1 6,964840 6,985797 7,006754
GBP 826 1 8,931256 8,958130 8,985004
USD 840 1 7,081029 7,102336 7,123643
EUR 978 1 7,512972 7,535579 7,558186
PLN 985 1 1,692415 1,697508 1,702601
=